Četvrtak, 5 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Kazani. Foto: BIRN BiH

“Idejno rješenje je osnov za pribavljanje urbanističke saglasnosti. Odabrano rješenje se po dobivanju urbanističke saglasnosti i saglasnosti komunalnih preduzeća razgrađuje na nivo Glavnog projekta koji se povjerava autoru idejnog rješenja. Po ishodovanju građevinske dozvole može se pristupiti objavi tendera za izvođenje radova i u konačnici pristupiti realizaciji”, saopšteno je iz Gradske uprave.

U tenderskoj dokumentaciji se navodi da je svrha i cilj konkursa odati počast sarajevskim civilima koji su tokom opsade Sarajeva 1992. i 1993. na lokalitetu jame Kazani na Trebeviću dovedeni i ubijeni, a jama je korištena kao grobnica.

Tačan broj žrtava, kako stoji u dokumentu, još uvijek nije poznat.

U dokumentaciji se također navodi da se na platou na kojem je predviđeno postavljanje odgovarajućeg spomen-obilježja nalazi jama velike dubine što predstavlja opasnost za posjetioce, te je neophodno kao sastavni dio rješenja predvidjeti odgovarajuću zaštitnu ogradu.

Ukupan fond nagrada, stoji u dokumentaciji, za idejno rješenje spomenika na Kazanima iznosi 4.000 konvertibilnih maraka, a konkursna komisija će iznose od 2.500, 1.000 i 500 KM dodijeliti za prve tri nagrade.

Gradsko vijeće u Sarajevu je krajem prošle godine uvrstilo spomen-obilježje žrtvama na Kazanima u plan spomenika koje će finansirati i graditi u 2021. godini, o čemu je pisala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BIH).

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je nedavno na svom Twitter profilu objavila da je “odlučna da će spomen-ploča nevinim žrtvama biti postavljena u toku njenog mandata”.

Za ubistva na Kazanima te neprijavljivanje krivičnog djela i počinilaca tokom i neposredno nakon rata je osuđeno 14 pripadnika Desete brdske brigade Armije BiH kojom je komandovao Mušan Topalović Caco.

Iz jame na Kazanima nakon rata su, u više ekshumacija, izvađeni posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identifikovano, a prema podacima Instituta za nestale osobe (INO) BiH, riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna žrtva bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti.

 

 

 

Najčitanije
Saznajte više
Zakazana javna rasprava o spornom Zakonu o slobodi pristupa informacijama Brčko distrikta
Javna rasprava o Nacrtu zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je suprotan standardima Evropske unije, će se održati 17. juna u Brčkom, odlučeno je na sjednici Skupštine distrikta, koja ga je prije dvije sedmice usvojila u prvom čitanju iako zabranjuje žalbe na odgovore institucija.
Bez digitalizacije pravosuđa BiH neće imati brzi pristup pravdi
Bosna i Hercegovina mora ubrzati digitalizaciju pravosudnog sistema kako bi osigurala efikasnost, transparentnost i međuinstitucionalna saradnja, a papirologija ne smije kočiti provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija i pristup pravdi, rečeno je na panelu u organizaciji Državnog ministarstva pravde.
Uskoro početak suđenja za zločine u Derventi