Ilustracija: BIRN BiH
Kako se navodi u analizi TRIAL Internationala, većina počinitelja zločina nije isplatila dosuđene odštete, ali ove četiri isplate su pozitivni primjeri, koji su mogući samo uz predan rad svih onih koji su uključeni u ovaj proces – prvenstveno tužilaštava, pružatelja pravne pomoći žrtvama i sudova – što do sada nije u potpunosti provedeno u praksi.
U slučaju da počinitelj nije u mogućnosti platiti odštetu, odgovornost za isplaćivanje dosuđene naknade preživjelima treba preuzeti država, navodi se u analizi, kao i da se u pojedinim predmetima uvodi praksa prinudnog ili dobrovoljnog preuzimanja odgovornosti od strane počinitelja za isplatu dosuđene naknade štete.
Nakon što je 1992. silovana, “N” je čekala preko 20 godina na pravdu za zločin koji je preživjela, piše u analizi TRIAL-a, a danas se nada da će njena priča ohrabriti i druge u borbi za pristup pravdi, istini i reparaciji.
“Nakon toliko godina, nisam ništa očekivala s obzirom na ovo stanje. Tražila sam pravdu, davala izjave na raznim mjestima. Nakon 20 i kusur godina, on je osuđen na kaznu zatvora i određeno mu je plaćanje odštete. Meni itekako znači što su ga zatvorili, ali znači mi i što su donijeli tu presudu da on mora isplaćivati taj dio naknade, mada je on minimalan, ali neka i na taj način osjeti kako je nama bilo”, kazala je “N”, kojoj je TRIAL International pružio pomoć u borbi za pravdu, dok joj je u imovinskopravnom zahtjevu pružena besplatna pravna pomoć Ureda Ministarstva pravde BiH.
Prije pet godina, u državni Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći, nakon zagovaranja TRIAL-a, unesen je amandman koji omogućava besplatnu pomoć žrtvama rata u krivičnom postupku u vezi sa ostvarivanjem naknade štete.
Ovakav vid podrške značajan je za žrtve, navodi se u analizi, ali i poručuje da za potpunu podršku Ministarstvo pravde BiH mora biti adekvatno kapacitirano, te mora uspostaviti procedure saradnje s pravosudnim institucijama, tačnije Tužilaštvom i Sudom BiH.
“Iz tog razloga potrebno je da se Ministarstvo pravde BiH strateški opredijeli da u narednom periodu radi na unapređenju izazova u radu Ureda, koji su se iskristalisali prethodnih godina”, piše u analizi.
Iz razgovora s preživjelim žrtvama ratnih zločina TRIAL zaključuje da je vidljivo da odšteta u krivičnom postupku ima čitav niz funkcija, uključujući priznanje štete i odgovornosti za štetu koja je nanesena preživjelima, dodatnu sankciju i društvenu osudu za ratne zločince, te odvraćanje od daljnjeg činjenja takvih djela.
“Naknada štete je važna u ekonomskom smislu, ali je jednako važna za buduće generacije kako se ovakvi zločini više ne bi dešavali. Mogućnost naknade štete žrtvama daje samouvjerenost da idu dalje i bore se za pravdu do kraja”, kazala je TRIAL-u preživjela žrtva seksualnog nasilja.
Tužioci trebaju da blagovremeno informišu žrtve o mogućnosti traženja odštete i da izdaju naredbe za vještačenja. Oni nadalje u okviru istrage trebaju da utvrde imovno stanje počinitelja u cilju stvaranja uslova za određivanje mjera obezbjeđenja imovine, što u konačnici olakšava kasniju naplatu naknade štete, pokazala je analiza TRIAL-a.
Pored toga, u nekim slučajevima, iako je imovinskopravni zahtjev uložen, bh. sudovi žrtve sa njihovim zahtjevima upućuju na parnični postupak, zbog čega je bitno da se sudovi odvaže da dosuđuju naknadu štete u krivičnom postupku tamo gdje je moguće.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije je pisala da bi usvajanje izmjena Zakona o parničnom postupku na svim nivoima omogućilo žrtvama ratnih zločina da ne otkrivaju identitet kod traženja odštete, što je još jedna od prepreka sa kojima se susreću.
