Narodna skupština Republike Srpske. Foto: BIRN BiH
Kolegijum Parlamenta Republike Srpske (RS) odlučio je da Skupština raspravlja o Inzkovom zahtjevu i odgovori na pismo, iako za to nisu bili predstavnici opozicionih stranaka – Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP).
Inzko je krajem januara predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nedeljku Čubriloviću i predsjednicima svih poslaničkih klubova uputio pismo u kojem traži da se u roku od tri mjeseca ponište povelje date osuđenim za ratne zločine u BiH, između ostalog Radovanu Karadžiću, Biljani Plavšić i Momčilu Krajišniku.
U pismu se navodi da je neprihvatljivo veličanje ratnih zločinaca, kao i da to vrijeđa preživjele i šteti sjećanju na žrtve.
Nedeljko Čubrilović, predsjednik NSRS-a, rekao je nakon Kolegijuma da postoji potreba da poslanici raspravljaju o Inzkovom zahtjevu, kao i da očekuje konsenzus svih stranaka iz RS-a.
Prema njemu, Inzkov zahtjev je neosnovan, jer povelje, kako je kazao, nemaju nikakvu pravnu snagu.
“Povelje nisu tog nivoa i karaktera i ne objavljuju se u Službenom glasniku. To nema nijednog pravnog dokumenta na osnovu kojeg može to da se tretira. Jedini način na koji mogu povelje da se oduzmu jeste da se sudskim putem oduzmu. Za svako lice nadležni sud razmatra mogućnost oduzimanja i donese odluku. Drugi način ne postoji”, rekao je predsjednik NSRS-a Nedeljko Čubrilović.
Igor Žunić, šef Kluba Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u NSRS-u, Inzkovo pismo posmatra kao ultimatum, ucjenu i pokušaj degradiranja Narodne skupštine RS-a.
“Naš je stav da NSRS definitivno mora to da presiječe, jer je očito da bi se ovakva vrsta ucjene i ultimatuma samo nastavila. Ja očekujem da će NSRS imati jedan zajednički stav, da će jasno i glasno odgovoriti gospodinu Inzku da nema pravo na taj način da komunicira sa NSRS-om”, kazao je Žunić.
Opozicija u RS-u je bila protiv toga da Skupština uopšte raspravlja o zahtjevu Inzka.
Poslanik SDS-a Miladin Stanić rekao je da je zahtjev visokog predstavnika bez ikakvog utemeljenja, jer povelje nije dodijelila Narodna skupština Republike Srpske, već Organizacioni odbor za obilježavanje 25 godina postojanja NSRS-a.
On smatra da povelje ne treba povući jer “istorija na ovim područjima nije u potpunosti onakva kakvu je vide druga dva naroda u BiH i visoki predstavnik”.
“Mi nismo za povlačenje povelja jer u Sarajevu i nekim drugim mjestima hodaju ratni zločinci na slobodi nekažnjeno”, kazao je on.
Perica Bundalo iz opozicionog PDP-a takođe je protiv toga da NSRS raspravlja o povlačenju povelja. On smatra da Inzkovom pismu nije trebalo davati prevelik značaj.
“Istovremeno na zgradi Vijećnice u Sarajevu stoji ploča koja na određen način karakteriše cijeli srpski narod. Svakodnevno kraj te ploče prođe hiljade građana, a prođe vjerovatno i visoki predstavnik”, rekao je nakon sjednice Bundalo.
Karadžić, ratni predsjednik RS-a, u martu 2019. godine je osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida u Srebrenici, progona Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanja stanovništva Sarajeva i uzimanja pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce.
Biljana Plavšić, bivša predsjednica RS-a, 2003. se nagodila sa Haškim tribunalom, nakon čega je osuđena na 11 godina zatvora za ratne zločine. U oktobru 2009. je puštena nakon što je odslužila dvije trećine kazne.
Momčilo Krajišnik, bivši predsjednik Skupštine RS-a, koji je preminuo u septembru 2020. od komplikacija izazvanih koronavirusom, u martu 2009. osuđen je na 20 godina zatvora. U septembru 2013. godine je pušten, a pri povratku kući u RS-u mu je priređen herojski doček.
