Subota, 1 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English

Navijači sa hrvatskom zastavom i ustaškim oznakama na teniskom meču između Marina Čilića iz Hrvatske i Miloša Raonića iz Kanade na Grand Slam turniru Australian Open u Melburnu u januaru 2020. Foto: EPA-EFE/Lynn Bo Bo.

SNV je danas predstavilo svoj godišnji izvještaj, prema kome je 2020. registrovano 214 slučajeva nacionalne netrpeljivosti, historijskog revizionizma, poricanja historijskih činjenica, krivičnih djela, prijetnji, fizičkih napada i govora mržnje, usmjerenih prema Srbima koji žive u Hrvatskoj.

U izvještaju „Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2020.“, se navodi da je prošla godina bila „po mnogočemu specifična“ zbog pandemije koronavirusa. SNV je u svom izvještaju 2019. registrovao ukupno 400, a 2018. godine 381 incident.

„Zbog pandemije mnoge su aktivnosti bile onemogućene ili ograničene. Primjerice, slučajeva govora mržnje na sportskim terenima, ponajprije nogometnim, bilo je manje zato što su se nogometne utakmice većim dijelom godine odigravale ili bez publike ili pred ograničeno dopuštenim brojem gledatelja”, kaže se u izvještaju.

„Isto tako nije održan niz javnih manifestacija (Jasenovac, Jadovno, Srb, itd.) koje redovito izazivaju i povećan govor mržnje“, dodaje se u njemu.

Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a, istakao je da se, iako postoji, zakon o govoru mržnje, ponekad primenuje nesistematski i nejednako.

„Nažalost, kod nas mnogi smatraju da patriotizam znači mrziti drugoga, a ne poštovati Ustav koji svima jamči jednakost“, rekao je Pupovac.

Međutim, u izvještaju se navodi da postoji „pozitivan pomak… u kulturi sjećanja i naporima stvaranja povoljnijeg ozračja u društvu, zasnovanog na međusobnom uvažavanju i toleranciji“.

U septembru prošle godine, premijer Andrej Plenković, čelnik konzervativne Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i predstavnici srpske manjine obilježili su 25. godišnjicu od ubistava Srba u selu Varivode – što je jedan od nekoliko incidenata koji su se desili za vrijeme operacije Hrvatske vojske „Oluja”.

U avgustu je Plenković na proslavi 25. godišnjice operacije „Oluja“, rekao da je ova operacija „najveća pobjeda“ Hrvatske, ali je takođe izrazio i žaljenje zbog svih žrtava „ne samo Hrvata, nego i Srba”.

Još jedan događaj koji predstavlja korak ka pomirenju je i prisustvo Borisa Miloševića, političara iz redova Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i potpredsjednika hrvatske vlade, ovoj državnoj proslavi.

Povezane vijesti
Saznajte više
Optužbe za ratne zločine nisu prepreka: Srbija 2024. povećala izvoz naoružanja Izraelu čak 30 puta
Vrijednost srpskog izvoza naoružanja Izraelu porasla je sa 1,4 miliona evra u 2023. na 42,3 miliona u 2024. godini, uprkos rasprostranjenim optužbama protiv Izraela za ratne zločine u Gazi, pokazuje zajedničko istraživanje BIRN-a i izraelskog lista Haaretz
Crnogorski ‘vikend ratnici’ rijetko se gone za zločine u ratovima 90-tih
'Vikend ratnici' su bili dobrovoljci koji su dolazili i odlazili iz ratnih zona 90-ih godina. Mnogi su bili iz Crne Gore, ali malobrojni su se suočili s pravdom za ratne zločine koje su počinili.
Odata počast fotoreporteru Paulu Loweu, hroničaru opsade Sarajeva