Istraživanje

COVID-19 potiče trgovinu kisikom na albanskom crnom tržištu

COVID-19 potiče trgovinu kisikom na albanskom crnom tržištu

Dok koronavirus dovodi do nezapamćenog opterećenja zdravstvenog sistema u Albaniji, neki se COVID-19 pacijenti i njihove porodice okreću neregulisanom i opasnom crnom tržištu kisika, pri čemu potencijalno nanose više štete nego koristi svom zdravlju.

This post is also available in: English (English)

U Albaniji su COVID-19 i preopterećenje zdravstvenog sistema doveli do neformalnog, neregulisanog i opasnog tržišta opremom za dodatni kisik, što kod medicinskog osoblja izaziva zabrinutost.

Pacijenti koji boluju od COVID-a 19 i njihove porodice kažu za BIRN da troše na stotine eura, a u nekim slučajevima i do 1.500 eura, na opremu za kisik za kućnu upotrebu. Neki od njih kažu da su kasnije tu opremu ponudili na prodaju na društvenim mrežama.

“Oba su mi roditelja bila bolesna, ali nisam mogao naći opremu za iznajmljivanje, pa sam je morao kupiti”, kaže Dritan Selmani, bolničar iz obalskog okruga Sarande na jugu Albanije. Nakon što je opremu platio 1.000 eura, kaže Selmani, sad je pokušava prodati putem Facebooka.

Prodaja boca kisika u Albaniji strogo je regulisana zakonom i ograničena na firme koje imaju dozvole za poslovanje na tržištu. Međutim, stručnjaci procjenjuju da na crnom tržištu trenutno cirkuliše na desetine hiljada komada necertificirane opreme, pri čemu niko ne reguliše njihovu prikladnost za upotrebu.

Kisik za medicinsku upotrebu svrstava se u lijekove, te bi se kao takav trebao koristiti samo uz recept i u skladu sa uputama liječnika. Nacionalna agencija za lijekove i medicinsku opremu (AKBPM) odgovorna je za praćenje kvalitete dodatnog kisika.

Iz AKBPM-a nisu odgovorili na zahtjev za komentar. Međutim, dr. Krenar Lilaj, koji radi sa COVID-19 pacijentima u Univerzitetskom bolničkom centru “Majka Tereza” u Tirani, kaže da su dolazili mnogi pacijenti s problemima uzrokovanim nepropisnim tretmanom kisikom u kućnim uvjetima.

“Kisik je lijek”, kaže Lilaj za BIRN, “a kao i svaki drugi lijek, ako se daje u neodgovarajućim uvjetima i količinama, uzrokuje štetu.”

Priznaje, međutim, da je potražnja uzrokovana pandemijom COVID-a 19 bila ogromna, te je daleko nadmašila dostupnost specijalista da prate situaciju.

“Pacijentima trebaju specijalisti, ali u ovoj situaciji nema dovoljno specijalista za sve njih”, kaže Lilaj.

Potražnja za kisikom mnogostruko povećana


Kamion za dostavu kisika kompanije Messer Albagaz. Foto: Vladimir Karaj

U Albaniji je od početka pandemije prije godinu dana zabilježeno više od 118.938 potvrđenih slučajeva zaraze novim koronavirusom. Prema Ministarstvu zdravlja, trenutno postoji oko 34.000 aktivnih slučajeva, a 500 ljudi oboljelih od COVID-a 19 nalazi se u bolnicama. Do 18. marta zabilježena je smrt 2.092 osobe.

Porast broja slučajeva zaraze tokom nekoliko zadnjih mjeseci pokrenuo je povećanu potražnju za medicinskim kisikom.

Iz dvije kompanije licencirane za poslovanje na tržištu – GTS-a i “Messer Albagaza” – kažu da je potražnja iz bolnica bila povećana više nego šesterostruko u januaru-februaru ove godine u odnosu na isti period prošle godine uoči izbijanja pandemije. Ukupno su ove firme prodale oko 2,4 miliona litara tokom prva dva mjeseca ove godine, dok je prije godinu dana prodato oko 382.000 litara.

Iz obje ove firme navode da su imali poteškoća da udovolje potražnji s obzirom da je došlo do njenog porasta širom Balkana, pri čemu se Albanija i njeni susjedi Crna Gora i Kosovo oslanjaju na uvoz kisika.

Predstavnik GTS-a, koji nije htio biti imenovan, kaže da je Albanija imala sreće jer potražnja za kisikom u toj zemlji nije naglo skočila istovremeno kada i u zemljama izvoznicama. S obzirom da većinu kisika isporučuju dva glavna multinacionalna preduzeća, naglo su se intenzivirale i aktivnosti na skladištenju i transportu, dodaje on.

“Jedan sat kašnjenja na ovom tržištu mogao bi uzrokovati do 260 smrtnih ishoda”, kaže taj predstavnik za BIRN.

Bolnička oprema iznajmljena


Bolničari transportuju boce kisika u bolnici u Tirani. Foto: LSA

U Albaniji tehničku sigurnost opreme za kisik prati Državni tehnički inspektorat, dok je AKBPM zadužen za kvalitet kisika.

Iz Državnog tehničkog inspektorata kažu za BIRN da su dvije spomenute kompanije, licencirane da posluju na tržištu, imale ukupno oko 5.770 ispitanih i certificiranih boca kisika. Iz Inspektorata navode da su obavili otprilike 30 inspekcijskih pregleda od 2019. godine, od kojih je 25 bilo u GTS-u i “Messer Albagazu”, te pet kod njihovih kupaca.

Iz obje ove kompanije kažu za BIRN da su i njihovi snabdjevači također vršili provjere, te da se kvalitet kisika koji oni isporučuju prati cijelim putem od proizvodnje do upotrebe.

Predstavnik GTS-a, međutim, kaže da vjeruje da je u Albaniji trenutno u upotrebi oko 20.000 boca kisika, od kojih su neke vrlo stare i vrlo opasne.

Obje firme kažu za BIRN da ne vrše prodaju na otvorenom tržištu i da su neke od boca koje se preprodaju na crnom tržištu ukradene iz bolnica.

Čini se da se to desilo u gradu Kavaja u centralnoj Albaniji, gdje je Mensur Shtylla, specijalista u jednoj lokalnoj bolnici, uhapšen u januaru i optužen za krađu i zloupotrebu ovlasti, jer je navodno prodavao boce kisika oboljelima od COVID-a 19 koji su bili na kućnom liječenju.

Kako se navodi u zahtjevu tužilaštva za njegovo hapšenje, Shtylla je otkriven nakon što je direktor bolnice izvršio inspekciju skladišta i otkrio da se tu nalazi samo šest boca od ukupno 30 koje su tu trebale biti. Tužitelji navode da su boce pronađene u bašti Shtylline kuće, a ljudi su ih vratili nakon što su saznali da je on pod istragom.

Shtylla je negirao da je uzimao novac, rekavši istražiteljima da je samo pokušavao pomoći bolesnim prijateljima, te da nije imao lične koristi.

Jedan je kupac, međutim, naveo da je dao novac. Ervin Kollacaku, čiji je otac testiran i pozitivan na COVID-19, rekao je za BIRN: “Ne mogu vam otkriti koliko je novca moj brat dao za boce.”

Čovjek koga su tužitelji identificirali kao Eduarta C., izjavio je da je za svog bolesnog oca dobio deset boca, ali je sedam vratio nakon hapšenja Shtylle.

“Tri su još uvijek kod mene kući. Mom su ocu još potrebne”, kazao je tužiteljima.
U gradu Fieru na jugu Albanije, Edmond Sulejmani navodi da je i on odlučio da se o svom ocu brine kući umjesto da ga vodi u Tiranu, koja je udaljena 100 kilometara. Kako se stanje njegovog oca pogoršavalo, otac je kisik pronašao privatno. “Bili smo primorani na to”, kaže Sulejmani za BIRN.

Kasnije je dvoje uposlenika privatne firme koja je Sulejmaniju prodala boce kisika stavljeno pod istragu zbog sumnje da su prodavali nemedicinski kisik.

Erjon Hajderaj, tehnički direktor “Albagaza sh.p.k”, govori za BIRN da se boce medicinskog kisika razlikuju od industrijskog kisika, te da su certificirane “Albagazove” boce išle samo u bolnice.

Privatni trgovci kisikom


Pacijent prima kisik u kolima hitne pomoći izvan bolnice u Tirani. Foto: LSA

Kako je rasla potražnja za kisikom u Albaniji, rastao je i broj oglasa na društvenim mrežama o prodaji opreme. Neki od njih koje je BIRN vidio postavljeni su od strane oporavljenih COVID-19 pacijenata, dok neki navodno prodaju novouvezeni kisik.

Tržišne cijene variraju od 400, pa do 1.300 eura za opremu iz Kanade.
Međutim, stručnjaci dovode u pitanje kvalitet i zabrinuti su za štetu koju bi to moglo nanijeti.

“Stepen čistoće medicinskog kisika bi trebao biti 99,5 posto”, kaže predstavnik GTS-a, špekulirajući da bi stepen čistoće jednog dijela uvezenog kisika mogao biti samo 88 posto.

Također primjećuje da sva oprema za kisik nije pogodna za COVID-19 pacijente, kojima često treba više kisika nego što se može osigurati opremom koju možda koriste osobe s hroničnim respiratornim oboljenjima.

Ali to nije zaustavilo neke poduzetne Albance.

U sjevernom albanskom gradu Kukesu, Nezir Ferhati kaže da se prvo domogao kisika za svoje potrebe u susjednom Kosovu, ali kada je vidio eksploziju u potražnji, odlučio je da počne trgovati.

“Moj je sin otvorio račun na Instagramu preko koga nas ljudi kontaktiraju”, kaže Ferhati u telefonskom razgovoru za BIRN. “Ne mogu držati korak s potražnjom.”

Vladimir Karaj


This post is also available in: English (English)