Vijest

Spojeni predmeti protiv optuženih za zločine u Vlasenici

19. Marta 2021.16:17
Sud Bosne i Hercegovine je donio rješenje o spajanju predmeta protiv optuženih Maneta Đurića, Radenka Stanića, Miroslava Kraljevića i Gorana Garića, optuženih za zločine počinjene u Vlasenici.


Radenko Stanić i ostali. Foto: Sud BiH

Đurić je prvobitno bio optužen sa Stanićem, Kraljevićem i Garićem, ali nakon što zbog bolesti nije mogao pristupiti suđenju, predmet je u septembru 2019. godine razdvojen.

Tada je na statusnoj konferenciji saslušan vještak specijalista interne medicine Ibrahim Gavrankapetanović, koji je istakao da optuženi Đurić zbog teškog zdravstvenog stanja nije sposoban pristupiti u Sud još najmanje pola godine. On je dodao da bi nakon tog perioda ponovo trebalo vještačiti Đurićevo zdravstveno stanje.

Ponovnim vještačenjem Đurića utvrđeno je da on može učestvovati u postupku, s tim da suđenja ne budu dugotrajna, te da se prave pauze.

Tužilac Seid Marušić je ranije predložio da se postupak protiv Đurića spoji sa predmetom koji se vodi protiv Stanića i ostalih za zločine u Vlasenici.

Prema saopćenju Suda BiH, provest će se “jedinstveni postupak protiv optuženih Maneta Đurića, Radenka Stanića, Miroslava Kraljevića i Gorana Garića i donijeti jedna presuda”.

Đurić, Stanić, Kraljević i Garić su optuženi za progon bošnjačkog civilnog stanovništva 1992. i 1993. godine – protivpravnim zatvaranjem, ubistvima, mučenjima, seksualnim zlostavljanjima i prisilnim nestancima.

“Nezakonitim hapšenjem Bošnjaka, koje su proveli njima podređeni pripadnici policije Stanice javne bezbjednosti (SJB) Vlasenica i pripadnici Specijalnoga voda policije SJB-a Vlasenica, omogućili su i organizirali njihova zatočenja u prostorije SJB-a Vlasenica i zatvor iza zgrade Suda u Vlasenici, te logor ‘Sušica’ u Vlasenici”, navodi se u djelimično potvrđenoj optužnici.

Prema optužnici, Đurić je bio na dužnosti načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) Vlasenica i istovremeno član Kriznog štaba, a ostali optuženici komandiri i pripadnici policije.

 

Nermina Kuloglija-Zolj