Hamza Labidi osuđen na godinu dana zatvora za ratovanje u Siriji

Hamza Labidi sa braniocem ispred Suda BiH. Foto: BIRN BiH

Presuda je izrečena nakon što je Sud BiH prihvatio sporazum o priznanju krivice koji je Labidi, na inicijativu svog branioca, sklopio s Državnim tužilaštvom.

Izricanju presude nije prisustvovao optuženi niti njegov branilac.

Presudom, koju je izrekao predsjedavajući Sudskog vijeća Nenad Šeleda, Labidiju će u kaznu biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 19. decembra 2019. do 29. jula 2020. godine.

Šeleda je u obrazloženju presude naveo da je Sud imao u vidu olakšavajuće i posebne olakšavajuće okolnosti, odnosno da je optuženi kao maloljetnik otišao u Siriju.

“Sud smatra da nije mogao razmišljati na način kao odrasli čovjek od 25 godina i više”, kazao je Šeleda.

Labidi je, prema optužnici, u junu 2014. otišao s porodicom u Siriju i priključio se jedinicama pod okriljem ISIL-a, organizacije koju su Ujedinjene nacije (UN) proglasile terorističkom. Kako je ranije rečeno na ročištima, Labidi je imao 15 i po godina kada je s majkom otišao u Siriju.

U optužnici se navodi da se Labidi pridružio očuhu Emiru Ališiću, koji je osuđen na dvije godine i šest mjeseci zatvora za organiziranje terorističke grupe. Prema optužnici, bio je u jedinicama pod komandom Gorana Pavlovića i Rame Pazare, kao i u “Bejt Komandosu”, a u Siriji je ostao do zarobljavanja.

Na ročištu za razmatranje sporazuma, tužiteljica Biljana Golijanin je prilikom obrazlaganja predložene kazne rekla da su, iako je za ovo djelo propisana najmanja kazna od tri godine zatvora, za Labidija cijenjene posebne olakšavajuće okolnosti.

“Optuženi je teritoriju napustio kao maloljetnik, nije imao pravo glasa”, kazala je tužiteljica Golijanin, dodavši kako je Labidi u Siriji postao punoljetan, te da mu se period od punoljetstva do povratka u BiH stavlja na teret.

Od sedmorice državljana BiH deportovanih u decembru 2019. godine, Labidi je šesti koji je osuđen zbog ratovanja u Siriji. Ranije su prihvaćenim sporazumom o krivici osuđeni Armen Dželko, Emir Ališić i Muharem Dunić, dok su nepravosnažno osuđeni Jasmin Keserović i Senad Kasupović. Suđenje se još uvijek vodi protiv Milarema Berbića.

Naknada troškova postupka pada na teret budžeta, a na visinu izrečene kazne ne postoji mogućnost žalbe.