Parovi daju mito ginekolozima uz suptilne zahtjeve i “jer se to podrazumijeva”

Ilustracija: Senivpetro – www.freepik.com

Kada je prije tri godine zatrudnila, 39-godišnja Sarajka se sa suprugom dogovorila da neće dati mito ginekologu. Skoro devet mjeseci poslije, kada je došlo do komplikacija pri njenom porođaju, ona je završila na hitnom carskom rezu. Razgovore sa doktorom nastavio je njen suprug tokom porođaja koji je trajao cijeli dan.

“Bio je u pitanju moj život i život mog sina. Dali smo mito”, kaže Elvira.

Za porodilje u BiH to je uobičajna pojava, govori ona. “To je nešto što se podrazumijeva.”

Sagovornica je pristala na razgovor pod uslovom zaštite svog identiteta i jer želi da ispriča priču sa kojom se u Bosni i Hercegovini nerijetko susreću parovi prilikom porođaja.

Elvira, što nije njeno pravo ime, kaže da je doktor trebao da nakon komplikacija obavijesti njenog supruga. Doktorova reakcija za njih je, iz današnjeg ugla, bio trenutak kada je on iskoristio njihov strah.

“Kada je to mome suprugu javljeno, rečeno mu je da mora da bira koga želi da spasi. Suprug je rekao da želi spasiti mene i upitao je šta treba da radi”, navodi Elvira.

Doktor je od njenog supruga zahtijevao da dođe u bolnicu. Tvrdi da je to trenutak kada je doktor suptilno zatražio mito.

“Ono što nas je ponukalo da pomislimo da je doktor pozivom zapravo tražio mito je to što je rekao suprugu da dođe pred vrata porodilišta. Smatram da je tim činom nama signalizirao da želi nešto. U suprotnom bi samo suprugu dao informaciju da je došlo do komplikacija i da će mu javiti kada porod bude gotov. Suprug je uzeo određeni iznos novca, 200 KM, stavio u kovertu i odnio doktoru. Doktor je to, bez ikakve nelagode, samo uzeo i rekao: ‘Hvala vam, sve će biti uredu, obavijestit ćemo vas’”, pojašnjava sagovornica.

Tek nakon poroda koji je završio dobro i za nju i djete te povratka kući, suprug joj je rekao da je dao mito jer je bio u strahu za njen život i jer je mislio da to doktor očekuje. Kaže da je doktor nakon njenog poroda otišao na godišnji odmor, a njihov prvi susret je bio nakon mjesec dana, na prvom pregledu.

“S nama u prostoriji je bio specijalizant. Rekla sam mu da se mi stvarno osjećamo poniženo, da nije ni fer ni pošteno, etično, da nije zakonski i da je u suprotnosti sa Hipokratovom zakletvom. Rekla sam mu da se nadam da nije puno osoba bilo prisiljeno uraditi ovo što smo mi uradili”, kaže Elvira.

Doktor, prema njenim riječima, nije rekao da mu je žao, niti je ponudio da vrati novac, što je, kako navodi, dodatna potvrda da je njen suprug dao mito, a ne poklon.

“Nemate dokaza”, bio je jedini odgovor doktora.

Davanje mita doktoru – sitna korupcija

Prema aneketi među građanima, rađenoj za USAID, čiji su rezultati objavljeni 2017. godine, građani su od svih zanimanja najčešće morali mito dati doktoru ili medicinskoj sestri kako bi dobili bolju uslugu. Tek nakon njih su policajci i drugi službenici. Gotovo 30 posto građana je navelo da su morali dati poklone ili neku uslugu kako bi od doktora dobili bolji tretman.

Sagovornica BIRN-a BiH govori da je svjesna da je njen suprug počinio krivično djelo i na to nije ponosna. Prema Krivičnom zakonu Federacije za davanje mita predviđena je kazna do tri godine zatvora.

Elvira kaže da je znala da bi njen suprug prema Zakonu mogao biti oslobođen odgovornosti ukoliko prijavi krivično djelo, ali da to ipak nije uradio.

“Nismo prijavili korupciju jer ne vjerujemo da bi nas država i institucije čiji je to posao zaštitile. Svjesni smo da je korupcija teško dokaziva na sudu, i da, u nemalom broju slučajeva, prijavitelji korupcije postanu žrtve osobe ili institicije koju su prijavili, umjesto da budu zaštićeni”, kaže ona.

Prema analizi “Pravno-institucionalnog okvira i politika prevencije korupcije u zdravstvenom sektoru u BiH” iz augusta 2019. koju su radili Transparency International i Centri civilnih inicijativa, sektor zdravstva suočava se s izrazito visokim rizicima od korupcije. Oko 80 posto građana smatra da korupcija u zdravstvu postoji, a mito koje građani daju najčešće je u sektoru zdravstva, 12 posto, u odnosu na ostale sektore javne uprave i institucija. Iz podataka koje su skupljale ove dvije organizacije vidljivo je da korupcija u zdravstvu postoji i kada pacijenti ne učestvuju u njoj: sektor javnih nabavki i imenovanja rukovodećih kadrova u zdravstvenim ustanovama.

Elviru je dodatno obeshrabrilo kada je nedavno vidjela da u Federalnom parlamentu nije usvojen prijedlog zakona kojim bi se zaštitili uzbunjivači u ovom entitetu. Za nju je to dokaz da institucije ne zanima borba protiv korupcije.

Prema indeksu korupcije Transparency Internationala, Bosna i Hercegovina je zemlja sa visokom stopom korupcije. Od 180 država svijeta, BiH se nalazi na 111. mjestu, što je najlošija ocjena od 2012. godine.

Brojne organizacije i istraživanja upozorili su na povećan rizik od korupcije tokom pandemije kako bi dobili usluge koje su smanjene zbog liječenja zaraženih pacijenata.

Tekst je nastao u okviru projekta „Transparentnošću protiv korupcije u pravosuđu“ uz finansijsku podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), i predstavlja dio šireg projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije”, koga implementiraju Centri civilnih inicijativa, kao vodeći partner. Sadražaj teksta je isključiva odgovornost BIRN-a BiH i ne mora nužno odražavati stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.