This post is also available in: English
UN vozilo. Potočari. Foto: BIRN BiH
Ministarstvo odbrane Holandije prihvatilo je “Fokus op Dutchbat-III”, izvještaj posebnog komiteta o stanju veterana Holandskog bataljona koji je imao zadatak da čuva sigurnu zonu Srebrenica 1995. godine, prema kom vojnici još uvijek imaju probleme i posljedice zbog te misije.
U saopćenju, ministrica odbrane Ank Bijleveld-Schouten obavijestila je o naknadi veteranima u iznosu od 5.000 eura.
“Simbolični novac nije samo priznanje izvanrednih okolnosti u kojima se vojska našla prije 25 godina, nego uzima u obzir i period nakon tog događaja tokom kojeg su godinama bili izloženi kritici i nepravednoj negativnoj medijskoj pažnji”, stoji u saopćenju Ministarstva odbrane Holandije.
Ministarstvo će, kako se navodi, za veterane koji su bili dio studije komiteta organizovati i grupna putovanja u Srebrenicu počevši od 2022. godine.
Prema izvještaju na koji se poziva Ministarstvo odbrane, “takva putovanja mogu doprinijeti procesiranju prošlosti kroz sučeljavanje sa situacijom na mjestu događaja, kroz susret s drugim veteranima i mještanima”.
Također, veterani Holandskog bataljona će od Ministarstva odbrane dobiti poziv za vojnike koji trebaju pomoć ili je još uvijek nisu dobili u potrebnoj mjeri.
Ministarstvo odbrane je prihvatilo sve druge preporuke izvještaja objavljenog 14. decembra prošle godine, u kojem se tvrdi da Holandski bataljon “ne može biti odgovoran za genocid koji se desio izvan enklave”, te da postoji niz istraga u kojima je zaključeno da Holandski bataljon ne može biti kriv za pad Srebrenice.
Vrhovni sud Holandije odlučio je u ljeto 2019. da je ova država djelimično kriva za smrt oko 350 muškaraca koje je Holandski bataljon 13. jula 1995. godine predao snagama Vojske Republike Srpske (VRS) i koji su kasnije ubijeni.
U julu 1995. godine u Srebrenici je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka, a prognano je preko 40.000 žena, djece i staraca. Do sada je pred Sudom BiH i Haškim tribunalom za ove zločine osuđeno 40 osoba, na oko 700 godina zatvora i četiri doživotne kazne. Ovim presudama utvrđeno je da se u Srebrenici desio genocid, a do istog zaključka došao je i Međunarodni sud pravde (ICJ) odlučujući o tužbi BiH protiv Srbije.
