Zakašnjela najava zabrane ulaska u EU Dodiku zbog imena Studentskog doma “Radovan Karadžić”
Valentin Inzko. Foto: OHR
Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, prilikom izlaganja šestomjesečnog izvještaja u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) rekao je kako Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, do idućeg zasjedanja Vijeća treba ukloniti ploču s posvetom ili preimenovati studentski dom na Palama nazvan po Radovanu Karadžiću. U suprotnom bi, kako je kazao, trebao biti suočen sa zabranom putovanja u sve zemlje EU, a u konačnici i u sve zemlje Ujedinjenih nacija.
Studentski dom na Palama prije četiri godine otvorio je Milorad Dodik, rekavši da je sam Univerzitet u Istočnom Sarajevu bio vizionarstvo Karadžića, te da se zalaže da po njemu nosi naziv.
Karadžić je pred Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid počinjen u Srebrenici, te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progone širom BiH, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Branko Todorović, direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj, kaže za BIRN BiH kako je otvaranje Studentskog doma na Palama bilo problem koji je uočen u javnosti pa zbog toga pozivanje na njegovo rješenje godinama poslije jeste pokazatelj izgubljene “utakmice Ureda visokog predstavnika (OHR) protiv domaćih političkih aktera”.
“Otvaranje Studentskog doma je bila poruka mržnje i netolerancije, poruka nepomirenja. To je bilo duboko na liniji govora mržnje, glorifikacije ratnih zločina, i preko toga se ne treba preći”, kaže Todorović.
Slično mišljenje ima i Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, koja kaže da je Udruženje reakciju OHR-a tražilo po otvaranju ovog studentskog doma.
“Visoki predstavnik nije puno uradio za žrtve genocida, te vjerovatno na kraju mandata želi ostati upamćen po nečemu”, kaže Subašić, dodajući da se od njega očekivalo da donese zakon o zabrani negiranja genocida, što je ranije i obećao.
Na državnom nivou u BiH ne postoji politička ili pravna saglasnost o kažnjavanju negiranja genocida i drugih ratnih zločina, zbog čega je Inzko prošle godine rekao kako će se zalagati za donošenje ovakvog zakona.
“Zalagat ću se da se u Parlamentu BiH donese zakon o negiranju genocida. Iduće godine ćemo sigurno imati takav zakon, na 25. godišnjicu genocida”, kazao je Inzko medijima prilikom obilježavanja 24. godišnjice genocida u Srebrenici, ali to obećanje nije ispunjeno do jula ove godine.
Pred Državnim parlamentom još uvijek nije razmatran zasebni zakon o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.
