Tadić pred Istražnom komisijom: Situacija u Tužiteljstvu BiH nije idealna

Glavna tužiteljica Gordana Tadić pred Istražnom komisijom o pravosuđu. Foto: BIRN BiH

Glavna tužiteljica se pojavila na saslušanju pred zastupnicima u posljednjem predviđenom terminu, a ponuđeno joj ih je ukupno 11 u 15 dana.

U svom se svjedočenju založila za izmjene nekoliko zakona koji se odnose na rad pravosudnih institucija, prije svega Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV), rekavši kako ono “kao krovna institucija mora pretrpjeti određene izmjene”. Smatra i da se moraju mijenjati i Krivični zakon i Zakon o krivičnom postupku, “pogotovo u odnosu na oštećenog, jer se položaj oštećenog mora popraviti”.

“Prioriteti u radu su nam trgovina ljudima, izborne prijevare i predmeti visoke korupcije”, rekla je Tadić.

Za pitanje korupcije navela je kako je ono u BiH “veoma značajno pitanje, kojem se daje prioritet”, ali i upozorila da “krivično djelo korupcije nije definirano u Krivičnom zakonu”.

Na pitanje predsjedavajućeg Komisije Damira Arnauta pregledava li sve optužnice, odgovorila je kako ih ne pregleda ona, nego šefovi odsjeka i odjela, nakon čega se oni glavnoj tužiteljici dostavljaju na uvid.

“Ne ulazim u meritum je li dobra ili nije nego samo parafiram i onda to ide dalje prema sudu. Ima optužnica koje ne moram ni pogledati, ali ima i optužnica koje moram pogledati. Možda 20 posto detaljno pročitam, ali moram pregledati optužnice koje se odnose na terorizam, sigurnost, krijumčarenje i trgovinu ljudima”, objasnila je Tadić.

U dijelu rasprave o funkcioniranju Sustava za automatsko upravljanje predmetima u tužiteljstvima (TCMS), Arnauta je zanimalo je li “korisnije potpuno dodjeljivanje predmeta koristeći neku vrstu kompjuterskog sistema”, jer smatra da je “ako bubanj odlučuje, a ne osoba percepcija nezavisnosti veća”.

“To bi i meni bilo najlakše, ali to nije samo pitanje za mene. Prema VSTV-u, koji je nosilac svih sistema, upućen je zahtjev da se unaprijedi TCMS za cijelu BiH. VSTV ima volju da to završi, uz pomoć međunarodnih i domaćih IT stručnjaka i mislim da je moguće, ali će trebati vremena”, najavila je Tadić.

Ona je tokom svog izlaganja predložila da se formira Apelacioni sud jer “Sud BiH sada radi u tri stepena”.

“Bez obzira što su visoko profesionalni, kontrola je potrebna i neophodno je da se formira apelacioni sud. To imaju sve zemlje u okruženju i zato je potreban takav sud”, rekla je Tadić.

Na pitanja zastupnika Zlatana Begića “ima li percepciju da se pravosuđe prečesto koristi u svrhe međusobnih političkih obračuna”, odgovorila je kako “ne bi smjela govoriti o bilo kakvim političkim obračunima”, ali i da se takva “percepcija u javnosti stvara zbog određenih predmeta”.

“Mislim da su nekada preuranjene reakcije koje dovode do određenih problema. Na nas kao nosioce pravosudnih funkcija to ne bi smjelo uticati, niti bismo se na to trebali obazirati, nego bismo se kroz institucionalni način trebali boriti za svoja prava”, izjavila je Tadić.

Govoreći o percepciji javnosti o stanju u pravosuđu, priznala je kako je “vrlo informisana osoba, možda jedna od najinformisanijih osoba u BiH sa svih strana”, te da bi “percepcija bila mnogo gora kad bi iznijela sve što zna”.

Na dodatni upit zastupnika Arnauta misli li pri tome na stanje u pravosuđu, odgovorila je kako ne govori o tome, “nego o informacijama kojima raspolaže kao glavna tužiteljica”.

“Građani BiH trebaju da budu sigurni, da vjeruju u pravosuđe i u sve nas. Građani trebaju da se osjećaju sigurno, policijske agencije i tužilaštva su spremni odgovoriti na izazove koji se stave pred njih. Da nije tako, moja porodica ne bi bila u BiH”, uvjeravala je Tadić.

Do sada se pred Komisijom nije detaljno govorilo o pojedinačnim predmetima, no spomenuti su na saslušanju tužiteljice Tadić slučajevi, između ostalih, “Pandora”, “Diplome”, “Memić”, i “Dragičević”.

Potvrdila je kako je Tužiteljstvo BiH preuzelo predmet “Memić” i to “na osnovu krivične prijave koju je podnio otac, a radi se o organizovanom kriminalu”.

“Prijava je podnesena u vrijeme kad je proces vođen na Kantonalnom sudu u Sarajevu, pa smo morali čekati da to završi. Očekuje nas drugostepena presuda i na tom predmetu se u Tužiteljstvu BiH aktivno radi”, potvrdila je Tadić.

Za predmet “Dragičević” je izrazila žaljenje zbog “tragedije koja se dogodila”, te rekla da je Tužiteljstvo spremno raditi “ukoliko mu se dostavi na uvid da pregleda predmet”.

Na kraju se za komentar javio zastupnik Mektić, navodeći kako je tužiteljica Tadić “iznijela nekoliko netačnih kvalifikacija”.

“Parlament ne raspravlja o izvještaju u pravosudnim institucijama, nego o informacijama o radu koje prime k znanju, a koje ne znače u principu ništa, pa da ne obmanjujete javnost”, rekao je Mektić.

Dodao je i kako se “izmjene i dopune Zakona o VSTV-u, koje je izradio VSTV, odnose na novčane privilegije i beneficije”.

“Neshvatljivo je koliko ste puta ponovili: ‘Mi planiramo, mi ćemo u narednom periodu.’ Planirate od 2003. godine. Šta vrijedi od toga što planirate i što ćete uraditi u narednom periodu? Vidite kakva je situacija, ne postoji vladavina zakona, a vi planirate, planirate i samo planirate”, kazao je Mektić.

Spor tužiteljice Tadić i zastupnika Mektića

Prije svog dolaska pred Istražnu komisiju, Tadić je dostavila prijedlog da “na sjednici Privremene istražne komisije ne bude prisutan poslanik, član Komisije protiv koga se pred Sudom Bosne i Hercegovine vodi postupak […] zbog krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja”.

Iako nije navela konkretno na koga misli, u raspravi koja je uslijedila postalo je jasno da misli na Dragana Mektića, pa je veći dio uvodnog i završnog dijela sjednice obilježila rasprava o tome može li taj zastupnik ili ne može prisustvovati saslušanju. Zastupnici su stali u obranu Mektića.

Tadić je kazala da bez obzira na odluku “neće odgovarati na pitanja ovog zastupnika”.

“U suprotnom, napustit ću sjednicu ako on postavi pitanje”, rekla je Tadić, koja je objasnila da fizičko prisustvo Mektića nije problem, ali da neće odgovarati na njegova pitanja.

“Ovo je posebna drskost u ponašanju glavne tužiteljice prema Parlamentarnoj skupštini BiH. Prvo je odbila da komunicira, pa je izbjegavala doći. To ne može tako raditi”, prokomentirao je Mektić.

Predsjedavajući Damir Arnaut potom je istaknuo kako ne vidi potrebe za glasanjem o prijedlogu glavne tužiteljice, jer je postignut konsenzus, kao “ni uslove za glasanje za nešto što je povučeno”.

Komisiju je osnovao Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH sa ciljem da istraži stanje u pravosudnim institucijama u državi, s posebnim osvrtom, kako je najavljeno, na sposobnost Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) da sudjeluje u procesima neophodnim na putu ka članstvu u Europskoj uniji.

Osim Damira Arnauta, koji predsjedava Komisijom, u njoj su još Zlatan Begić, Branislav Borenović, Alma Čolo, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Dragan Mektić i Mira Pekić.