Tuzlanska Kapija. Foto: BIRN BiH
“Ta izložba je pripremana godinama i planirana je bila za godišnjicu masakra na Kapiji, 25. maja ove godine, ali je koronavirus sve to prolongirao. Sada su se stekli uslovi i Centar za kulturnu dekontaminaciju nam je objeručke izašao u susret. Riječ je o dokumentima koji su korišteni na suđenju u procesu protiv Novaka Đukića, koji se nalazi u bjekstvu, tačnije u Srbiji, iako je presuđen za zločin na Kapiji”“, kazao je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Sinan Alić, predsjednik tuzlanske Fondacije “Istina pravda pomirenje”, koja se godinama bavi istraživanjem ratnih dešavanja na ovim prostorima.
Osim postavke koja broji 42 dokumenta sa suđenja Novaku Đukiću u Sudu Bosne i Hercegovine, na izložbi će biti postavljen i veliki baner sa imenima svih osoba ubijenih 25. maja 1995. godine u Tuzli. Izložbu će otvoriti Ivan Đurić, predsjednik Inicijative mladih Srbije, čiji članovi skoro svake godine dolaze u Tuzlu kako bi odali počast žrtvama masakra na Kapiji.
Ova izložba u nerednim mjesecima trebala bi proći turneju po gradovima bivše Jugoslavije, s ciljem upoznavanja građana širom regiona o jednom zločinu kakav je bio u Tuzli 1995. godine, rekao je Alić.
“Izložba bi uskoro trebala biti postavljena u Novom Sadu, a početkom naredne godine i u Puli, u Centru za tranzicionu pravdu. U planu su i neki drugi gradovi, a cilj je pokazati šta radi srbijansko pravosuđe i pored sudskih činjenica kada je u pitanju Novak Đukić. Na ovaj način želimo podstaknuti i druge organizacije, da istinom o zločinima – kao što mi radimo istinom o Kapiji – pokažu narodu šta se dešavalo na ovim prostorima. To je jedini način da se dođe do procesa pomirenja”, kazao je Alić.
Đukić je pred Sudom BiH proglašen krivim da je, kao komandant Taktičke grupe “Ozren” Vojske Republike Srpske (VRS), 25. maja 1995. naredio artiljerijskom vodu da iz topova granatira grad Tuzlu, usljed čega je došlo do masakra na Kapiji, kada je ubijeno više od 70 osoba.
Kapija, 25. maj 1995. Foto: Arhiv BIRN BiH
U februaru 2014. on je pušten iz zatvora nakon što je Ustavni sud BiH – zbog pogrešne primjene zakona – ukinuo presudu kojom je bio osuđen na 25 godina zatvora. Sud BiH je u junu 2014. Đukiću smanjio kaznu na 20 godina, a njegov branilac je nekoliko dana kasnije obavijestio da je osuđeni na liječenju u Srbiji.
Potjernica za Đukićem raspisana je u oktobru 2014. godine jer se nije odazvao pozivu za izvršenje kazne, nakon čega je od Srbije zatraženo preuzimanje presude.
