VSTV. Foto: BIRN BiH
Kako su pojasnili iz VSTV-a radi se o procjeni potreba za adekvatnim ljudskim kapacitetima i materijalnim resursima neophodnim za nesmetan rad i postupanje u predmetima ratnih zločina, a u cilju adekvatnog programiranja podrške Evropske unije (EU) i sveobuhvatne analitičke procjene stanja.
Iz VSTV-a navode da je u sklopu cjelodržavnog programa pomoći EU IPA 2019. planirana podrška pravosuđu BiH u iznosu od četiri miliona eura koja će biti implementirana u narednom periodu.
Neven Kramer, sekretar i portparol Okružnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu, potvrdio je da su zaprimili dopis VSTV-a.
“Mi sada radimo procjene ljudskih kapaciteta. Do petka ćemo im dostaviti procjenu naših potreba za rješavanje ratnih zločina u naredne dvije godine. Oni sad finansiraju kompletno administrativno osoblje: stručne saradnike, stručne savjetnike, psihologe, ukoliko treba neko tužioce, istražioce, tužilačke asistente daktilografe, upisničare, vozače”, kaže Kramer.
U Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina iz 2018. godine, koja je predviđala da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina, odnosno do 2023. godine, koju je Vijeće ministara usvojilo na vanrednoj sjednici 24. septembra 2020., između ostalog se navodi da je djelotvoran program podrške svjedocima i žrtvama u predmetima ratnih zločina neophodan za uspješno odvijanje ovih krivičnih postupaka.
“U većini situacija svjedoci u predmetima ratnih zločina su i sami žrtve ili članovi porodice žrtava ili nestalih osoba koji spadaju u rizičnu grupu ljudi podložnu emotivnim reakcijama tokom svjedočenja. Neophodno je obezbijediti podršku svjedocima i izgraditi kapacitete u ovoj oblasti, što će pomoći i u postupcima za brojna druga krivična djela”, navodi se u Revidiranoj strategiji.
U istoj strategiji stoji da je, kako bi ovaj izuzetno važan segment procesuiranja predmeta ratnih zločina i u sudovima i u tužilaštvima bio adekvatno obezbijeđen, potrebno izvršiti analizu stanja u vezi sa postojanjem odjela za podršku i angažovanja saradnika, te izraditi potrebu procjena za one institucije u kojima ovo osoblje nije zaposleno.
Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena žrtva rata”, govori da su psiholozi i socijalni radnici u Odjelima za podršku svjedocima ključni za silovane i seksualno zlostavljane žene i muškarce.
“Žrtve kažu bar će me neko na vratima dočekati i dovest do te prostorije i makar će mi dati čašu vode. Ako nikoga nema, ako odu na sud pa izađu sa suda i tumaraju onako ne znajući da nađu ni taksi ni autobusku stanicu, onda je to katastrofa. Mi ćemo tu izgubiti i svjedoke i procesuiranje ratnih zločinaca”, kaže Hasečić.
Prema informacijama iz VSTV-a zaključno s 2019. godinom, u svim pravosudnim institucijama u BiH uspostavljena su 22 odjela za podršku svjedocima u predmetima ratnih zločina.
“U skladu s obavezama iz (prethodne) Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, osoblje za podršku svjedocima je prošlo specijalističku obuku, dok, istovremeno, Odjeljenje za podršku svjedocima Suda Bosne i Hercegovine, po potrebi, pruža relevantnu podršku pravosuđu na entitetskom nivou”, naveli su iz VSTV-a.
