Još uvijek nije objavljena Revidirana strategija za ratne zločine

Strategija će biti predočena javnosti kada Ministarstvo pravde dobije zaključke Vijeća ministara. Foto: Vijeće ministara BiH

Na upit zašto Strategija nije javno dostupna sedam dana nakon njenog usvajanja, ministar pravde BiH Josip Grubeša kazao je kako je “Ministarstvo pravde BiH dužno da postupa po zaključcima Vijeća ministara BiH”.

“Šira javnost će biti upoznata s tekstom Revidirane strategije kada Ministarstvo dobije zaključke Vijeća ministara, a ista će biti objavljena na web stranici Ministarstva pravde, kao što je bio slučaj i sa Strategijom iz 2008. godine”, obećao je ministar Grubeša.

Državne pravosudne institucije i udruženja žrtava potvrdili su za BIRN BiH da im još uvijek nije dostavljen tekst usvojene Revidirane strategije, po kojem bi trebalo da se ubrza procesuiranje ratnih zločina.

Grubeša navodi kako je činjenica da tekst Strategije nije mijenjan u glavnom dijelu, no njezin posebno važan dodatak jeste Aneks B, kojim se precizno definiraju zadaci i rokovi postavljeni Tužiteljstvu BiH kako bi do kraja 2023. godine bilo završeno procesuiranje ratnih zločina.

“Aneksom B je definirano da Tužiteljstvo BiH u roku 90 dana dostavi statističke podatke – broj lica koja su pravosnažno presuđena i koja je vrsta presude, broj lica koja se nalaze u žalbenom postupku, broj lica koja su pod istragom i protiv kojih je ona obustavljena, te broj lica protiv kojih nije pokrenut postupak, koji nisu uzeti u rad od 2004. godine”, objasnio je ministar Grubeša obznanjujući usvajanje Strategije.

U priopćenju nakon sjednice je navedeno i kako će Revidiranom strategijom biti osigurano procesuiranje najsloženijih i najprioritetnijih predmeta ratnih zločina pred Sudom BiH i Tužiteljstvom BiH, a ostalih predmeta pred pravosudnim tijelima entiteta i Brčko distrikta.

VSTV dva puta tražio Strategiju

Sjednica VSTV-a, arhiv. Foto: BIRN BiH

Po objavi informacije o usvajanju Revidirane strategije zajedničkom izjavom reagirali su Delegacija EU, Veleposlanstvo SAD-a i OSCE ističući kako će to pomoći da se ubrza procesuiranje predmeta ratnih zločina kroz preciznije kriterije za raspodjelu predmeta na odgovarajući nivo. U tom smislu, posebno su se osvrnuli na Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV), navodeći kako ono “mora, bez odgađanja, uvesti efikasan mehanizam za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudija i tužitelja koji ne provode propisane strateške ciljeve i mjere”.

“Nismo dobili Strategiju iako smo je već dva puta tražili – jednom telefonom, drugi put pismeno – a rokovi iz Strategije teku”, potvrdio je Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a, u izjavi za BIRN BiH.

Šef kabineta predsjedništva VSTV-a Admir Katica dodatno pojašnjava kako se željelo i na sjednici Vijeća održanoj u Trebinju razmatrati Revidiranu strategiju, ali im nije stigla na vrijeme. Ukazuje i kako su “iz medija saznali da postoje određeni kratki rokovi za završenje određenih mjera koje su u nadležnosti VSTV-a”.

“Nažalost, nismo dobili Strategiju i nismo je mogli razmatrati na sjednici VSTV-a. Ukoliko je ne dobijemo uskoro, tražit ćemo ponovno Revidiranu državnu strategiju kako bismo je mogli razmatrati i kako bismo je mogli hitno uzeti u rad”, rekao je Katica za BIRN BiH.

Potvrdio je i kako je na sjednici u Trebinju zaključeno da će, čim dobiju dokument, “nadležne komisije unutar VSTV-a vrlo hitno prijeći na realizaciju svega onoga što je predviđeno u Državnoj strategiji”.

Ni Sud Bosne i Hercegovine još nije službeno zaprimio Strategiju. BIRN-u BiH je odgovoreno kako je Sud “informisan da Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine još uvijek nije zaprimilo predmetni zaključak Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na osnovu kojeg će se izvršiti dostavljanje svim adresatima, pa i Sudu”.

Prethodno je samo usvajanje Revidirane strategije Sud Bosne i Hercegovine pozdravio, navodeći tom prilikom kako je procesuiranje predmeta ratnih zločina jedan od najvažnijih segmenata korjenitih promjena kroz koje prolazi bosanskohercegovačko tranzicijsko društvo, država, kao i svi građani i narodi.

Važnost međunarodnog nadzora

Murat Tahirović. Foto: BIRN BiH

Prema saznanjima Murata Tahirovića, predsjednika Udruženja žrtava i svjedoka genocida, ovih bi dana Tužiteljstvo Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove trebalo poslati “svoje predstavnike koji će zajedno sa Tužilaštvom BiH vršiti pregled predmeta s A-liste Pravila puta Rimskog sporazuma”. Upravo taj segment, uz međunarodni nadzor realizacije usvojenog, i smatra najvažnijim.

Spomenuta “Pravila puta Rimskog sporazuma”, podsjeća Tahirović, realizirana su od 1996. do 2004. godine, kada su predmeti i ovlasti tužitelja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a na osnovu podrške Predsjedništva BiH, predani u nadležnost glavnom tužitelju, odnosno Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine.

“Na tome smo insistirali više od 12 godina, jer niko nema zvaničnih podataka šta je s tim predmetima. Tražili smo da znamo: koliko je doneseno presuda, u koliko je predmeta podignuta opužnica, koliko ih je u fazi istrage, koliko je izdato naredbi o obustavi istrage, koliko je odbačenih predmeta. I to je sad u Aneksu B”, objašnjava Tahirović.

Navodi i kako se zahtijevalo da “predmeti sa A-liste, koji nisu procesuirani, budu prioritet u radu tužilaštava u BiH”. Osim toga, tražilo se da “Nadzorno tijelo donosi periodične izvještaje i da ima obavezu informisati i udruženja žrtava”.

“Također smo insistirali da praćenje provedbe Strategije, ali i regionalne saradnje, osim OSCE-a, koji je to i do sada radio, prate i Tužilaštvo Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Evropska komisija”, objašnjava Tahirović.

Iz Ministarstva pravde su najavili da će Vijeću ministara BiH u sljedećih 30 dana, dakle do kraja listopada, na usvajanje dostaviti prijedlog odluke o formiranju Nadzornog tijela za praćenje provedbe Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

Činjenica jeste i da su udruženja žrtava rata upozoravala kako je većina počinitelja ratnih zločina pronašla utočište u susjednim državama, konkretno Srbiji i Hrvatskoj, i da su uzeli njihova državljanstva te su time, s obzirom da one ne izručuju svoje državljane, nedostupni bosanskohercegovačkom pravosuđu. Iz Ministarstva pravde su najavili kako će se pitanje regionalne suradnje regulirati po međunarodnom pravu.

Završiti procese do 2023. godine

Sudnica Suda BiH. Foto: BIRN BiH

Predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini – EU, SAD-a i OSCE-a – ključnim smatraju da sve razine vlasti u BiH osiguraju da pravosuđe procesuira slučajeve ratnih zločina neovisno, nepristrano, profesionalno i transparentno, da taj proces mora biti oslobođen politiziranja, uz puno poštivanje konačnih i obavezujućih odluka suda i uvažavanje činjenica koje su već utvrđene pred domaćim i međunarodnim sudovima, što se posebno odnosi na presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.

“Dvadeset i pet godina od završetka sukoba u BiH, na stotine predmeta ratnih zločina i dalje čeka na procesuiranje”, podsjetili su u zajedničkoj izjavi EU, SAD i OSCE.

Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina je usvojena krajem 2008., kada je određeno da najsloženiji predmeti budu završeni u roku od sedam godina na državnom nivou, a preostali u roku od 15 godina. Državno tužiteljstvo nije ispoštovalo svoju obavezu da se bavi isključivo najsloženijim predmetima.

U međuvremenu je osnovana Radna skupina za izradu izmjena i dopuna dokumenata, koju su činili stručnjaci iz Suda i Tužiteljstva BiH te drugih institucija, pa je 2018. sačinjena Revidirana strategija. Njome je predviđeno da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina, odnosno do 2023. godine. Iako sačinjena prije dvije godine, Vijeće ministara BiH usvojilo je Strategiju tek prije nekoliko dana. I samo na toj sjednici je, za sada, “ugledala svjetlo dana”.

Sedam dana nakon usvajanja, na upit BIRN-a BiH, ministar Grubeša odgovara kako je Revidirana državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina “usvojena u izvornom tekstu, koji je bio upućivan i prije dvije godine”.

“Na izradi Revidirane strategije učestvovali su predstavnici svih institucija, među kojima su, naravno, i predstavnici institucija koje su dužne da postupaju po Strategiji. Također, Misija OSCE-a je još krajem 2018. godine uradila detaljan tematski izvještaj – Zapažanja o Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina i Nacrtu revidirane strategije iz 2018. godine, uključujući predmete ‘kategorije A’. S tim u vezi, smatramo da sve zainteresirane strane, a koje su dužne postupati po Strategiji, tekst iste imaju jer su na njemu i radile”, kaže Grubeša.