Četvrtak, 6 Marta 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Krajišnik u haškoj sudnici. Foto: EPA/BAS CZERWINSKI

Zbog obostrane upale pluća, Krajišnik je primljen u bolnicu 29. augusta, a dan kasnije je zbog pogoršanog zdravstvenog stanja priključen na respirator, ranije je saopćeno.

On je 1995. godine predvodio delegaciju Srba iz BiH na potpisivanju Mirovnog sporazuma u Daytonu. Na prvim poslijeratnim izborima 1996., Krajišnik je izabran za člana Predsjedništva BiH, a tu funkciju je obavljao do 1998. godine.

Krajišnik, bivši predsjednik Skupštine Republike Srpske, uhapšen je 2000. godine, a u septembru 2006. nepravosnažno je osuđen na 27 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, progon, istrebljenje, ubistva i deportaciju nesrba širom BiH. Osuđen je i za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s drugim liderima bosanskih Srba.

Istom presudom Krajišnik je oslobođen krivice za genocid i saučesništvo u genocidu, da bi mu pravosnažnom presudom Apelaciono vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) tri godine kasnije smanjilo kaznu sa 27 na 20 godina zatvora.

Presudom je utvrđeno da je Krajišnik “dijelio namjeru” za deportaciju, prisilno premještanje i progon od početka udruženog zločinačkog poduhvata.

Iste godine kada je pravosnažno osuđen, iz Haaga je prebačen u Veliku Britaniju na odsluženje kazne, da bi potom Tribunal u julu 2013. odobrio njegov zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu u septembru iste godine, nakon odsluženja dvije trećine dvadesetogodišnje kazne za zločine počinjene u BiH.

Bio je i svjedok na suđenju prvom predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću, osuđenom na doživotnu kaznu za genocid i druge zločine počinjene u BiH, na kojem je tvrdio da je rat u Bosni i Hercegovini izazvala “muslimansko-hrvatska koalicija protivustavnom secesijom od Jugoslavije, uprkos protivljenju srpskog naroda”.

Kada je pušten iz zatvora 2013. godine, tvrdio je da će se vratiti na posao na benzinskoj pumpi na Palama koju vode njegova djeca.

Kasnije je preuzeo istaknutiju ulogu u javnom životu, postavši prvi predsjednik Asocijacije “Stvaraoci Republike Srpske”.

Na internetskoj stranici ove asocijacije stoji da je to nepolitička organizacija čiji je glavni cilj “podsticanje ostvarenja principa na kojima se zasniva Republika Srpska”.

Najčitanije
Saznajte više
Koje su procedure u slučaju da se Dodik ne odazove pozivu Tužilaštva BiH?
Milorad Dodik objavio je na društvenoj mreži X da je pozvan u Tužilaštvo BiH kako bi dao izjavu kao osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka, navodeći da neće ići "na njihov politički sud". Zato smo pitali pravnike koje su procedure i da li je moguće izbjeći poziv za saslušanje.
Procesi pred Sudom BiH gurnuti u neizvjesnost nakon zabrane rada u RS-u
Neki od optuženih za ratne zločine pred državnim pravosuđem tražili su savjete advokata šta da rade nakon što je generalna sekretarka predsjednika Republike Srpske poručila da će “biti zaštićeni” sada kada je stupio na snagu zakon kojim se zabranjuje rad Državnog suda i tužilaštva u ovom entitetu. Odluka je izazvala neizvjesnost i kod advokata i mogla bi dodatno produžiti neka suđenja.
Potvrđena optužnica za zločine u Derventi