Reportaža

Kosovo: Moguća zloupotreba pravne pomoć osumnjičenima za ratne zločine izaziva zabrinutost

Predsjednik Kosova Hashim Thaci pozdravlja pristalice po povratku iz Hagga nakon što je ispitivan od strane Tužilaštva za ratne zločine. Photo: EPA-EFE/VALDRIN XHEMAJ.

Kosovo: Moguća zloupotreba pravne pomoć osumnjičenima za ratne zločine izaziva zabrinutost

15. Septembra 2020.13:07
15. Septembra 2020.13:07
Specijalizovana veća Kosova sa sedištem u Hagu pružaće pravnu pomoć optuženima za ratne zločine koji dokažu da ne mogu sami da plate svoje advokate. S druge strane, kosovski sistem je mnogo manje transparentniji, pa se postavlja pitanje oko mogućih zloupotreba.

SVK, odnosno takozvani Specijalni sud, koji će suditi bivšim pripadnicima OVK za zločine počinjene u periodu od 1998. do 2000. godine, za vreme i neposredno nakon rata na Kosovu, odbio je njegov zahtev za povraćaj pravnih troškova.

Mustafa nije otkrio da li je Kosovo možda refundiralo njegove troškove.

Primenjujući rigorozne procedure, SVK pružaju pravnu pomoć osumnjičenima i optuženima koji mogu da dokažu da nemaju sredstva da plate advokata.

„Slično mnogim jurisdikcijama, ako osumnjičeni ili optuženi zatraži pravnu pomoć od SVK-a, on mora popuniti „izjavu o sredstvima“. U ovom formularu on ili ona daje pouzdane oficijalne dokumente o svojim finansijskim sredstvima i imovini kako bi se utvrdilo da li može da plati advokata”, kaže za BIRN Angela Grip, portparolka SVK-a.

„To omogućava Službi odbrane da proceni na koji će način osoba platiti advokata i da li bi pravna pomoć trebalo da bude isplaćena. Ako osoba ne pruži informacije ili pak da lažne informacije, pravna pomoć se može odbiti“, dodala je Grip.

Informacije uključuju bankovne izveštaje za sve račune podnosioca zahteva, izveštaje o kreditnim i debitnim karticama, detalje o privatnoj ili poslovnoj imovini, informacije o deonicama, obveznicama, investicijama, biznisima, kao i obaveze i troškove.

Za razliku od procedura SVK-a, kosovski zakon o pravnoj zaštiti i finansijskoj podršci osobama kojima se sudi u Hagu ne zahteva da ta lica obezbede pouzdane oficijalne dokumente o svojim finansijskim sredstvima i imovini.

Ove godine je iz budžeta Kosova izdvojeno 20 miliona evra za finansijsku podršku optuženima za suđenja pred SVK.

„Iako je planirano da se ovaj novac potroši, to ne znači i da će se on u celosti potrošiti. Ako se ne potroši, ostatak će biti preraspredeljen za sledeću godinu“, kaže se u pisanom odgovoru kosovskog Ministarstva pravde.

Sud u Hagu je odredio pravnu naknadu od 100 evra po satu za zastupanje, bez obzira odakle dolaze advokati.

Ako neko lice treba da dođe u Hagu, a nema novca za putne troškove i smeštaj, te troškove će snositi sud.

„Na osnovu ove šeme postoje dovoljna sredstva za adekvatnu odbranu optuženih ili žrtava”, naglašava Grip.

Kosovsko Ministarstvo pravde odlučilo je da koristi složeniji pristup.

„Isplate će se vršiti na osnovu tarifa koje je utvrdila Advokatska komora Kosova, tarifa za advokate u Holandiji, tarifa države odakle advokat dolazi i tarifa SVK-a”, kažu iz Ministarstva.

Svima kojima će se suditi, a koji će biti oslobođeni krivice, biće isplaćena naknada za dane provedene u pritvoru, za materijalne gubitke ili duševnu bol koju su pretrpeli.

Arianit Koci, jedan od kosovskih advokata koji je zastupao neke pripadnike OVK, među kojima je i Rustem Mustafa, kaže da bi kosovske vlasti trebalo da slede primer SVK-a i odrede jedinstvene tarife za advokate kako bi se izbegli problemi.

Koci smatra da kosovska javnost treba da zna koliko se plaća advokatima, posebno za one koji brane osumnjičene bivše pripadnike OVK na funkcijama, a njih je nekoliko (naprimer, predsednik Hašim Tači je u julu saslušan u Hagu).

„U suprotnom, skrivanje ovih informacija ili netransparentnost bi mogli da dovedu do zloupotrebe javnog novca”, kaže on.

No, iz Ministarstva za BIRN ističu da „ne mogu dati pristup dokumentima koji se odnose na sprovođenje zakona o pravnoj zaštiti i finansijskoj podršci potencijalno optuženim osobama na suđenjima u SVK, jer su ti dokumenti poverljivi na osnovu premijerove odluke od 31 januara 2019. godine“.

Ministarstvo pravde je prošle godine sklopilo ugovor sa jednom američkom i jednom britanskom advokatskom firmom radi pružanja „pravnog savetovanja koje se tiče izrade, razvoja i predstavljanja pravnog položaja Kosova” pred SVK, za ukupan iznos od 400.000 evra.

Dokumenti u vezi sa aktivnostima ovih advokatskih firmi takođe su prema odluci premijera od januara 2019. godine poverljivi, pa je zato nejasno šta su ove firme zapravo uradile za dati novac.


Bivši pripadnik OVK Rustem Mustafa u Prištini u junu 1999. Foto: EPA/Anja Niedringhaus.

Diskriminacija optuženih pred domaćim sudovima?

Svake godine Kosovo izdvoji tri do četiri miliona evra za troškove pravne pomoći za ljude koji ne mogu da priušte advokate u predmetima pred domaćim sudovima, iako, prema Sudskom savetu Kosova to nije dovoljno.

Direktor Kosovskog instituta pravde, Ehat Miftaraj, kaže da SVK, garantujući pravnu pomoć svima onima koji je ne mogu priuštiti, podržavaju „međunarodne principe”.

Ali kosovska vlada duplira ovu pomoć i tako nudi „privilegije određenoj kategoriji ljudi”, ističe Miftaraj.

„Isplata troškova za grupu ljudi, potencijalno optuženih od strane SVK-a, a neispunjavanje obaveza prema drugim građanima koji se suočavaju sa krivičnim postupcima [pred domaćim sudovima na Kosovu] predstavlja kršenje principa da su pred zakonom svi jednaki”, dodaje on.

U skladu sa praksom drugih međunarodnih sudova, SVK ne predviđa isplatu putnih troškova porodicama optuženih koji bi doputovali na suđenje.

Međutim, Ministarstvo pravde predviđa isplatu putnih troškova za užu porodicu i partnere i, prema njihovoj odluci, svakog optuženika godišnje može posetiti do 12 članova porodice.

Za svaku posetu plaćaju se putni troškovi za najviše tri osobe, a broj poseta je neograničen.

Serbeze Haxhiaj