Za pola godine Državno tužilaštvo podiglo jednu optužnicu za ratne zločine

Jedina optužnica podignuta je protiv Mileta Ujića, kojem je i počelo suđenje. On je optužen da je od maja 1992. do kraja 1993. godine učestvovao u progonu bošnjačkog stanovništva, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS). Na teret mu se stavlja napad na rogatičko selo Kozadre, ubistva, prisilno preseljenje, zatvaranje i druga djela počinjena nad mještanima bošnjačke nacionalnosti.

Tempo kojim Tužilaštvo rješava pitanja ratnih zločina počinjenih prije više od 25 godina, frustrira ali i zabrinjava porodice žrtava. Murat Tahirović, predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida, smatra da pravosudne institucije nisu ozbiljno shvatile izvještaj britanske sutkinje Joanne Korner o procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH u kojem je ona detaljno pojasnila sve probleme sporog rada pravosuđa u BiH na predmetima ratnih zločina.

“Umjesto da otklone probleme iz njenog izvještaja, kod tužilaca Državnog tužilaštva postalo je praksa da pribjegavaju manje složenim predmetima, kako bi ispunili godišnju normu optužnica. Zato i imamo za šest mjeseci jednu optužnicu, a u decembru će ih biti na desetine. Tužilaštvo BiH već godinama, nažalost, pokazuje da je institucija mnogo nižeg nivoa od državnog”, zaključio je Tahirović.

Sutkinja Korner je sačinila izvještaj 2016. godine i u njemu je dala niz preporuka Državnom tužilaštvu kako da poboljša rad na predmetima ratnih zločina, među kojima su pregled i kontrola optužnica koju rade tužioci Tužilaštva BiH i prestanak prakse podizanja optužnica u cilju “ispunjenja norme”. Korner je upozorila na pojavu cjepkanja složenih istraga u više manjih optužnica kako bi se norma vještački povećavala.

Tada je navela da Tužilaštvo BiH svoju pažnju treba usmjeriti na osumnjičene koji su imali zapovjedne odgovornosti, odnosno na one osobe koje su naredile izvršenje zločina.

“Trebalo bi prestati s praksom podizanja optužnica protiv osumnjičenih u cilju ispunjenja norme, ostvarenja povoljnih statističkih pokazatelja ili usljed pritiska medija ili grupa žrtava. Ne bi trebalo trošiti dragocjeno vrijeme i resurse na nastojanje utvrđivanja identiteta ‘nepoznatih’, niskorangiranih počinilaca koji su povezani sa istragom protiv visokorangiranog osumnjičenog. Naglasak bi trebao biti na kvalitetu, a ne na kvantitetu”, stoji u izvještaju.

Korner je tokom ove godine također boravila u BiH i već je trebala sačiniti novi izvještaj o radu Tužilaštva, ali su njegov završetak i objavljivanje odgođeni zbog pandemije koronavirusa, potvrđeno je ranije za BIRN BiH.

Optužnice u decembru

Tokom 2019. godine Državno tužilaštvo podiglo je 22 optužnice za ratne zločine, od kojih je pet podignuto nakon 29. decembra.

Tahirović je rekao da ni Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina nije dala željene rezultate. On se posebno osvrnuo na lošu edukaciju tužilaca da rade na složenim predmetima ratnih zločina.

“Moramo biti svjesni da se ne mogu svi zločini procesuirati jer se sporo radilo, bilo ih je mnogo i prošlo je dosta vremena. Ali, moramo imati strategiju i po hijerarhiji najodgovornije procesuirati, kao što je to nekad radio Tribunal u Haagu”, kazao je Tahirović.

Bosanskohercegovačke vlasti su 2008. usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni za 15 godina, odnosno do 2023. godine.

Kada je krajem 2015. godine istekao rok a svi najsloženiji predmeti ratnih zločina nisu bili završeni na državnom nivou, pripremljena je Revidirana strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta, ali ovaj dokument nije usvojen od tada.

Iz Tužilaštva BiH su na upit o tome zašto je za šest mjeseci podignuta samo jedna optužnica, i o statusu optužnica vraćenih na doradu, odgovorili da “Tužiteljstvo BiH statistiku i pregled optužnica podignutih u Posebnom odjelu za ratne zločine, kao i u drugim odjelima, objavljuje na godišnjoj bazi, s krajem kalendarske godine”.

“Tako će biti i na kraju ove godine, iako je situacija s pandemijom COVID-19 značajno otežala rad upravo na ovoj vrsti predmeta”, rekao je za BIRN BiH Boris Grubešić, portparol Tužilaštva.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, kazala je za BIRN BiH da se, i pored dokaza i činjenica koje udruženja dostavljaju protiv mogućih počinitelja ratnih zločina, ne radi dovoljno da se žrtvama kroz optužnice i presude dâ neka satisfakcija. Ona je rekla da su Tužilaštvu prijavili osobu za koju smatraju da je odgovorna za zločine u Srebrenici.

“Mislite da su nešto poduzeli? Naravno da nisu”, kazala je Subašić.

Komentarišući vraćanje optužnica na doradu, advokat Miodrag Stojanović je rekao za BIRN BiH kako mu je neshvatljivo kada Državno tužilaštvo nekoga optuži bez dokaza, uz samo osnovanu sumnju da je počinio zločin.

“To je pokazatelj rada Tužilaštva BiH. Pogotovo kad se uzme u obzir toliko vraćanje optužnica na doradu”, kazao je Stojanović.

Razlog za mali broj optužnica u prvih šest mjeseci ove godine leži vjerovatno i u pandemiji izazvanoj pojavom koronavirusa, mišljenja je Stojanović.

Tako ne misli i advokatica Lejla Čović, koja smatra da je pandemiju trebalo iskoristiti za okončanje istraga i intenzivniji rad, posebno na predmetima ratnih zločina.

“Moralo se i moglo daleko više od jedne optužnice za šest mjeseci. Tužilaštvo je imalo kapacitete da iskoristi pandemiju i okonča brojne istrage i podigne mnogo više optužnica, naročito za ratne zločine, imajući u vidu da brojni svjedoci događaja iz rata umiru, da porodice žrtava žive ne dočekaju presude za ubistva svojih najmilijih”, rekla je Čović.

Praksa “postizanja norme”, kada se pred kraj godine intenzivno podižu optužnice, pokazala se lošom, smatra ona.

“Zato i imamo situaciju da se, naprimjer, u ovoj godini vraćaju na doradu optužnice iz prošle godine. Tu nema kvaliteta”, zaključila je Čović.

Potreban novi poticaj

Na doradu je ove godine vraćena optužnica protiv Jugomira Marčetića, bivšeg pripadnika VRS-a, koja ga je teretila za zločine počinjene nad bošnjačkim civilnim stanovništvom iz mjesta Zecovi, kao i optužnica protiv Ljubana Ećima, koji se tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen nad žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Kotor-Varoši.

Sud Bosne i Hercegovine odbio je i optužnicu Državnog tužilaštva koja je Tadiju Mitrovića teretila za zločin protiv čovječnosti počinjen u maju 1992. godine na području Bratunca. Sve tri optužnice koje su vraćene na doradu jesu iz decembra 2019. godine, a na doradu su vraćane više puta, potvrđeno je iz Suda BiH za Balkansku istraživačku mrežu BiH.

U prošlogodišnjem ekspertskom izvještaju koji je pravni stručnjak Reinhard Priebe sačinio za Evropsku komisiju navodi se da 25 godina nakon završetka rata pravda za žrtve ostaje nepotpuna i nije izgubila na važnosti. Iako BiH ima bolji rezultat u rješavanju ratnih zločina u odnosu na neke zemlje regiona, ona se ipak suočava s brojnim odlaganjima, pogotovo s onim koja se tiču najsloženijih predmeta.

Potreban je novi podsticaj, prema izvještaju, kako bi se osiguralo da protok vremena ne dovede do nekažnjavanja počinitelja.