Suđenje

Merkez: Konačna presuda 24. jula

14. Jula 2020.12:47
U završnoj riječi pred Apelacionim vijećem Suda BiH, Tužilaštvo BiH zatražilo je osuđujuću presudu Ibri Merkezu za zločine počinjene u Goraždu, dok je Odbrana zatražila njegovo oslobađanje.


Merkez i ostali. Izvor: Sud BiH 

Apelaciono vijeće zakazalo je izricanje presude za 24. juli.

Suđenje Merkezu obnovljeno je nakon što je ukinuta presuda kojom je u oktobru prošle godine proglašen krivim da je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB), nezakonito zatvarao i nečovječno postupao prema srpskim civilima u periodu od sredine jula do 4. avgusta 1992. godine.

Tužilaštvo je istaklo da je Merkez sproveo nezakonitu naredbu Ratnog predsjedništva Goražda o koncentraciji srpskog stanovništva. Tužiteljica Marijana Čobović je kazala da je optuženi preko podređenih policajaca zatvorio više od 70 civila u četiri stana preko puta SJB-a i da je on predao spisak lica policajcu Šefiku Hodžiću.

Ona je dodala da je Merkez pravio raspored policajaca za obezbjeđenje civila. Pozvala se i na izvještaj SJB-a o sprovođenju naredbe od 13. do 18. jula.

Čobović je navela da civili nisu imali hrane, da su dobijali minimalne količine vode, a da su bolesni bili bez ljekarske pomoći.

“Optuženi je bio najviše pozicioniran i nijedan policajac nije rekao da mu je bilo ko bio nadređen osim Merkeza”, kazala je tužiteljica.

Ona je odbacila teze Odbrane o nadležnostima Centra službi bezbjednosti (CSB) u Goraždu za zatvaranje civila.

Odbrana je u završnoj riječi istakla da je Apelaciono vijeće ukinulo prvostepenu presudu, uz obrazloženje da ne postoje razlozi o odlučnim činjenicama u vezi sa načinom na koji je optuženi počinio krivično djelo.

Branilac Senad Bilić rekao je da je očekivao da će se Tužilaštvo usmjeriti u pravcu zaključka Apelacionog vijeća, ali da umjesto toga ponavlja iste tvrdnje.

“Tužilaštvo navodi da je optuženi radio ovo i ono, da je odabrao prostorije za zatvaranje, ali mi ovdje nemamo dokaza o tome”, kazao je Bilić.

On je dodao da optuženi nije bio na sjedici Ratnog predsjedništva kada je donesena nezakonita naredba, za koju saznaje 10. jula od Irfana Čelje, zamjenika načelnika CSB-a. Naglasio je da je Hodžić posvjedočio da mu je Čeljo dao spisak, a ne Merkez.

Bilić je rekao da je Merkez otišao kod Hadže Efendića, predsjednika Ratnog predsjedništva, i izrazio nezadovoljstvo zbog naredbe. Branilac je istakao da je Merkez 12. jula razriješen dužnosti člana Ratnog predsjedništva, a to znači i dužnosti načelnika SJB-a.

Ratno predsjedništvo je, kako je kazao, u tri navrata od Sarajeva tražilo razrješenje Merkeza, ali se zbog ratnih dejstava ono nije moglo provesti de jure.

Izvještaj SBJ-a o sprovođenju naredbe Ratnog predsjedništva, kako je rekao, nije potpisao Merkez.

Branilac je kazao da Odbrana ne spori da su uslovi zatvorenih civila bili teški, ali je naveo da se radilo o julu 1992. godine, kada je Goražde bilo pod blokadom i kada se u grad slilo mnoštvo izbjeglica.

Marija Taušan