Sud u Orašju pokreće izvršenje ratnih presuda za zločine

Presuda protiv Slobodana Sjenčića. Ilustracija

Za presude za ratni zločin protiv 47 osoba, uglavnom srpske nacionalnosti iz Šamca, koje su donošene na Vojnom sudu Orašje od 1993. do 1995. godine, uskoro će, nakon prestanka vanredne situacije zbog epidemije koronavirusa biti pokrenuto izvršenje sankcija, potvrdio je za BIRN BiH predsjednik Suda u Orašju Željko Živković.

“U nastupajućem periodu Općinski sud u Orašju će ponovno pokrenuti – nastaviti postupak izvršenja krivičnih sankcija u odnosu na osobe koje su osuđene po tim presudama”, rekao je Živković govoreći tokom trajanja stanja prirodne nesreće u Federaciji.

Prema jednoj izrečenoj presudi protiv Slobodana Sjenčića, on je osuđen zato što je kao ministar za privredu u Općini Šamac, suprotno svim normama međunarodnog prava, aktivno učestvovao u donošenju i sprovođenju odluka koje su za posljedicu imale prisiljavanje nesrpskog pučanstva na prinudni rad, konfiskaciju i pljačku imovine i njihovo prinudno iseljenje iz Bosanskog Šamca. Sjenčić kaže da nikada nije dobio poziv sa Suda za očitovanje o ovome. On navodi da je slučajno saznao da je osuđen.

“Ja sam to onako neformalno i nezvanično saznao. Počela je da kruži priča po gradu da ima spisak kako je ratni sud u Orašju donio presude za 30-ak ljudi. Neki su mi rekli da imam i ja na tom spisku, pa sam ja to malo provjeravao i saznao sve ostalo”, navodi Sjenčić za BIRN BiH.

Presude protiv 47 osoba su bile gotovo zaboravljene do 2015. godine, kada je došlo do promjene predsjednika Općinskog suda u Orašju. Prema “dopisu izvršenja kaznene sankcije”, koji je Općinski sud u Orašju poslao Osnovnom sudu u Modriči, a u koji su uvid imali novinari BIRN-a BiH, presude za 47 osoba su prvenstveno proslijeđene Ministarstvu pravde Federacije BiH, a potom Haškom tribunalu radi “davanja ocjene”.

“Općinski sud u Orašju je u to vrijeme postupio po nalogu koji mu je dostavljen od strane Federalnog ministarstva pravde da se u svim predmetima povuku tjeralice, što je i učinjeno, te da se predmeti proslijede Haškom tribunalu”, stoji u dopisu izvršenja.

Iz Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS), nasljednika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kazali su za BIRN BiH da je Haško tužilaštvo 2002. godine dalo svoju ocjenu dokaza ovih predmeta, kao dio projekta “Pravila puta”, koji je postojao u Tužilaštvu od 1997. do 2004. godine.

“Od 2004. godine svi takvi predmeti su prebačeni na nadležnost tada osnovanom Tužilaštvu Bosne i Hercegovine”, rekli su iz MMKS-a.
Poslije toga Tribunal se nikada nije očitovao o izvršenju pravomoćnih presuda nacionalnih sudova, kazali su između ostalog iz MMKS-a, te da su pravomoćne presude na izvršenje poslate Osnovnom sudu u Modriči.

“U 2016. godini niti jedan predmet nije bio poslan u Tribunal na ocjenu, jer Tribunal u to vrijeme nije ni imao nadležnost da ocjenjuje predmete”, navode iz MMKS-a.

Presude obišle sudove, vratile se nazad u Orašje

Prema dopisu izvršenja kaznenih sankcija, “uslijedilo je dugogodišnje dopisivanje” sa Tužilaštvom BiH, časnikom za vezu sa MKSJ-om i VSTV-om, kao i sa Kantonalnim tužilaštvom Posavskog kantona i Kantonalnim sudom u Odžaku, ali i Osnovnim sudom u Modriči.

Općinski sud u Orašju je u februaru 2016. godine proslijedio Osnovnom sudu u Modriči sve presude iz navedenih predmeta, uz naredbu za njihovo izvršenje, jer je mjesno nadležan za sve presude iz ranijeg Okružnog vojnog suda sa sjedištem u Orašju. Međutim, Osnovni sud u Modriči je 12. jula 2016. godine sve te presude iz navedenih predmeta vratio Općinskom sudu u Orašju.

“U tom aktu Osnovnog suda u Modriči istaknuto je da navedeni sud nije u mogućnosti postupiti po tim presudama, jer odluke koje je Općinski sud u Orašju dostavio Osnovnom sudu Modriča na izvršenje, nisu prethodno prošle odgovarajući postupak priznavanja od strane nadležnih organa”, kazao je Živković, predsjednik Općinskog suda u Orašju.

Orašje. Izvor: zupanijaposavska.ba

OSCE je ranije zbog ovih presuda zakazao sastanak u Banjoj Luci na kome su bili prisutni predstavnici Osnovnog suda Modriča, Općinskog suda Orašje, Kantonalnog suda Odžak, Okružnog suda Doboj, Vrhovnog suda Republike Srpske, Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda Brčko Distrikta, entitetskih ministarstava pravde, predstavnici brojnih tužilaštava i VSTV-a.

“Na sastanku je raspravljeno o problematici u vezi sa postupanjem u izvršenju navedenih kazni zatvora i zauzet je stav da je Osnovni sud u Modriči postupio u skladu sa zakonom u vezi s navedenim presudama, jer nije proveden odgovarajući postupak priznanja tih presuda od strane nadležnih organa”, navode iz Osnovnog suda Modriča.

Iz VSTV-a su za BIRN BiH kazali da su od 2015. do 2017. godine na inicijativu Ministarstva pravde Republike Srpske, uz Nadzorno tijelo za praćenje provođenja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, razmatrali probleme presuda u predmetima ratnih zločina, donesenih nakon suđenja u odsustvu.

Nadzorno tijelo je u 2017. godini usvojilo zaključke koji su dostavljeni pravosudnim institucijama, svim ministarstvima pravde u BiH, Pravosudnoj komisiji Brčko Distrikta, kao i predstavnicima međunarodne zajednice u BiH.

“U pojedinačnim slučajevima primjenjivati odredbe pozitivnih propisa i, ukoliko sudovi odluče da dostavljaju presude, presude dostavljati sa poukom o mogućnosti podnošenja zahtjeva za ponavljanje postupka kao vanrednog pravnog lijeka”, naveli su iz VSTV-a u odgovoru na upit BIRN-a BiH.

Drugi zaključak se odnosio na prijedlog ministarstvima pravde da formiraju radne grupe za izradu prijedloga izmjena zakona kojim bi se otklonili problemi sa postupcima vođenim u odsustvu.

“Nikako da dobijemo nešto zvanično, jesmo li osuđeni ili nismo”

Prema presudi, Sjenčić je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog pučanstva iz člana 142. Krivičnog zakona Savezne Federativne Republike Jugoslavije, na osnovu čega je osuđen na 13 godina zatvora. Njemu se sudilo u odsustvu, jer je “zbog pozicije koju je obavljao bio nedostupan organima gonjenja”. Nakon 26 godina od izricanja presude, on nije dobio poziv od pravosudnih organa za izdržavanje kazne, a presuda nije poništena.

Sjenčić tvrdi da ga je rat zatekao na poziciji direktora fabrike namještaja, dok je od augusta 1992. godine bio sekretar za privredu i finansije u Šamcu. Objašnjava da je od Ministarstva odbrane prvo dobio vojnu, a potom i radnu obavezu za mjesto sekretara za privredu i finansije.

“Presuda je u smislu da sam ja od početka ratnih dejstava bio ministar za finansije Općine Šamac, tako su napisali i da sam samim tim učestvovao u donošenju i kreiranju odluka koje su sporne”, rekao je Sjenčić.

Kako on kaže, dobio je neke informacije da su te presude iz Općinskog suda u Orašju proslijeđene u Haški sud, a kada su vraćene iz Haaga, onda su ih poslali na Sud u Odžak, te u Modriču, nakon čega on više ne zna gdje se one nalaze i da li će ih neko izvršiti.

“Ja stvarno ne znam gdje su sada te presude, informacije su minimalno poznate. Nikad niko me nije kontaktirao u povodu ovog slučaja, nikako da dobijemo nešto zvanično, jesmo li osuđeni ili nismo”, kaže on.

Kopije spomenutih presuda se trenutno nalaze u Općinskom sudu u Orašju, dok se originalni kazneni predmeti nalaze u Kantonalnom sudu u Odžaku, potvrđeno je za BIRN BiH. Živković je potvrdio za BIRN BiH da presude nikada nisu uručili osuđenicima.

“Navedene presude Okružnog vojnog suda u proteklom periodu nisu uručene tim osuđenim osobama, iako su te presude postale formalno pravomoćne, a na koju činjenicu upućuju i podaci iz predmetnog akta Osnovnog suda u Modriči”, navodi Živković.

Iz Općinskog suda u Orašju ukazuju na pravnu mogućnost ponavljanja postupka u navedenim predmetima za osobe koje su osuđene za ratni zločin. Živković kaže da Osnovni sud u Modriči u slučaju priznanja ili potvrđivanja tih presuda Okružnog vojnog suda ima mogućnost i pravo da te presude dostavi osuđenim osobama uz pouku da imaju pravo podnijeti zahtjev za ponavljanje postupka.

Postupak bi se ponovio, kako kažu, na Kantonalnom sudu u Odžaku, jer je pravni nasljednik ranijeg Okružnog vojnog suda. Osuđenicima će se ostaviti i mogućnost da podnesu zahtjev za ponavljanje postupka Okružnom sudu u Doboju za vođenje ponovljenog postupka u kojem slučaju nadležni sud može odlučiti da se ti predmeti vrate u fazu istrage, kako bi se tim osobama omogućilo da budu ispitane u odnosu na djelo koje im se stavlja na teret.

Slobodan Sjenčić, koji je osuđen na 13 godina kazne zatvora zbog ratnog zločina, danas je načelnik odjeljenja za finansije u Općini Šamac.
“Tu sam ja. Da sam htio da se krijem, ne bih bio tu, ne bih bio dostupan na razne kontakte”, kaže on.