Armen Dželko. Izvor: BIRN BiH
Vještak Omer Ćemalović je naveo da je, nakon timskog vještačenja, zaključeno da je optuženi Dželko visokih verbalnih sposobnosti i da njegovu ličnost ne karakterišu patološke osobine.
“Sasvim jasno, na autentičan način verbalizira kajanje. Ostavlja osjećaj kajanja. Poima se kao zadovoljna osoba jer je to sve iza njega. Zabrinut je za sudbinu svoje porodice i nada se njihovom skorom povratku. Smatramo da je Dželko sposoban da učestvuje u sudskom postupku”, kazao je Ćemalović, dodavši da optuženi Dželko nije ovisan o psihoaktivnim supstancama.
Pojasnio je da optuženi izbjegava asocijacije koje bi ga vratile u sjećanja i da ne želi da ima susret sa stvarima i događajima iz ratnog iskustva. Kako je rekao, on to radi na nesvjesnom nivou, pojasnivši da je svjestan da mu takva sjećanja smetaju.
Tužilaštvo BiH tereti Dželku, zvanog Abdullah i Ike, da je početkom 2013. iz BiH otišao u Siriju, gdje se priključio ISIL-u. Na teret mu je stavljeno i da je učestvovao u terorističkim aktivnostima koje su se sastojale od oružanih akcija, napada na stanovništvo, ubijanja, protivpravnih zatvaranja, uzimanja talaca i drugih radnji.
Optuženi je, kako se dodaje, više puta ranjavan, a nakon poraza i sloma takozvanog ISIL-a u gradu Baguzu se predao snagama antiterorističke koalicije, nakon čega je krajem 2019. godine deportovan u BiH.
Vještak Ćemalović je kazao da se treba uzeti u obzir životna dob optuženog u vrijeme kada je otišao u Siriju, i period adolescencije koji nije bio završen.
Na osnovu svog i iskustva, znanja i vještina kolega Dževada Begića i Almedine Dervović, s kojima je radio timsko vještačenje optuženog, Ćemalović je naveo da je Dželkino kajanje iskreno.
Upitan o deradikalizaciji osoba koje se vrate sa stranih ratišta, Ćemalović je odgovorio da nije upoznat da takvo nešto postoji na institucionalnom nivou, ali da postoje osobe koje pokušavaju takvim osobama pomoći.
Naredno ročište je zakazano za 15. juli, kada je najavljeno razmatranje sporazuma o priznanju krivnje.
