Keserović: Ostao u Siriji do zadnje sekunde

Profesor Vlado Azinović kazao je da državljani koji su se vratili u BiH predstavljaju bezbjednosni rizik, posebno oni koji su na ratištu proveli šest godina.

“Ima onih koji su se vratili poslije par mjeseci, dvije godine, razočarani. Sad imamo one koji su tamo ostali do zadnje sekunde”, rekao je Azinović.

Prema njegovim riječima, oni dolaze radikalizovani i mlađi ljudi ih mogu doživjeti kao uzore. Napomenuo je da, kad već nisu uspjeli tamo, mogu pokušati da ostvare ideje u BiH.

Na pitanje Odbrane da li ima primjer povratnika sa ratišta koji je nešto uradio, Azinović je naveo slučaj iz Londona.

“Mi ne znamo da li će nešto uraditi, ali postoji potencijal veći nego što je vaš ili moj”, rekao je Azinović.

Dodao je da najveći broj onih koji su otišli nisu bili ni nasilni ni teroristi, ali da su završili u neočekivanom kontekstu.

Govoreći o nastanku “Islamske države”, Azinović je kazao da cijela priča počinje 2004. sa pobunom protiv američke intervencije u Iraku, preko prekidanja veza sa “Al-Kaidom” do proglašenja “Islamske države” 2014. na teritoriji Iraka i Sirije.

Naveo je da su se od male pobunjeničke grupe pretvorili u paradržavu, koja je 2015. obuhvatala površinu od 90.000 kvadratnih kilometara, imala deset miliona žitelja i bila tržište na koje je stizalo oružje i droga.

On je kazao da je prvi slučaj odlaska iz BiH zabilježen 2012. godine i da su, za razliku od zapadnih zemalja, sa Balkana išle i cijele porodice.

Prema njegovim riječima, razlog tome je bio vjerske prirode, jer su osjećali obavezu i državu u nastanku prema njihovom sistemu vrijednosti. Razmjena informacija odvijala se i preko interneta.

Vrbovanje se, kako je naveo, odvijalo u krugovima bliskim porodici i u paradžematima. Kazao je da je prosjek godina onih koji su odlazili bio 31, oko 20 odsto bilo je u kaznenim evidencijama, sa niskim stepenom obrazovanja i malo radnih sposobnosti, te da su bili iz porodica u kojima je bilo nasilja, alkoholizma ili slučajeva da je otac poginuo u ratu.

On je rekao da je glavni cilj ISIL-a bio uspostavljanje kalifata kao odgovor na eroziju islama, uz brutalnu upotrebu sile. Kako je naveo, smatraju se najokrutnijom i najmilitantnijom terorističkom grupom u skorijoj prošlosti, sa svirepim odsijecanjem glava, paljenjem ili bacanjem ljudi sa zgrada.

Kao posebno zabrinjavajuće ocijenio je kult smrti kao cilj i svrhu, kao božiji diktat.

Branilac Senad Dupovac rekao je da se ne slaže ni s čim iz vještakovog nalaza. On je nabrojao nekoliko povratnika iz Sirije koji nisu imali policijski dosje i nisu bili iz problematičnih porodica, te koji su išli da pomognu.

Azinović je kazao da je to mali uzorak, kao i da ne tvrdi da njegovi nalazi važe za sve. Osvrnuo se i na navode branioca da se nisu svi borili.

“To što neko tvrdi da je bio vozač, ne znači da nije bio u vojnoj strukturi ISIL-a”, rekao je Azinović.

On nije isključio mogućnost da se nekome nije bilo lako vratiti, posebno ako je imao ženu i djecu, ali da mu je bliža opcija da su ostali do zadnje sekunde.

Keserović je optužen za pridruživanje ISIL-u, kao i za javno podsticanje na terorističke aktivnosti.

Istražilac iz Državne agencije za istrage i zaštitu posvjedočio je na suđenju kako je 2015. na stranici “Vijesti ummeta” pronađen videosnimak pod nazivom “Ponos i džihad”.

On je rekao da je na snimku prepoznat veći broj državljana BiH, uključujući Keserovića. Svjedok je snimak opisao kao propagandu “Islamske države” u pokušaju podsticanja drugih na terorističke aktivnosti.

Svjedok, čije ime se ne može objaviti zbog prirode posla koji obavlja, kazao je da je vođena nezavisna istraga o stranici “Vijesti ummeta” i da se došlo do saznanja da je Ines Midžić bio svojevrsni urednik ili saradnik. Naveo je da ima informacije da je Midžić poginuo u Siriji.

Branilac Dupovac je imao pitanja koja se odnose na autentičnost snimka. Svjedok je rekao da na internetu postoji mogućnost manipulacije, ali da u ovom slučaju nisu pronađeni nikakvi tragovi toga.

Naredno ročište je 10. jula, ukoliko Tužilaštvo i optuženi sklope sporazum o priznanju krivice, koji je i ranije najavljivan, a u suprotnom suđenje se nastavlja 29. jula.