Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.


Sakib Mahmuljin. Izvor: Sud BiH

Vještaka vojne struke Kenana Dautovića, koji je s davanjem iskaza počeo 26. februara, unakrsno je ispitivalo Državno tužilaštvo o naredbama za borbena dejstva, koje su obuhvatale jedinicu “El-Mudžahidin”, a koja je bila u zoni Trećeg korpusa Armije BiH, na čijem je čelu bio optuženi Sakib Mahmuljin.

Tužilac Sedin Idrizović predočio je vještaku nekoliko naredbi Mahmuljina, odnosno komande potčinjene 35. divizije, u kojima su bili određeni i pravci djelovanja “El-Mudžahidin”. Dautović se uglavnom slagao o dodjeljivanju zadataka Odredu, ali je ostajao pri tvrdnji da pripadnici ove jedinice nisu bespogovorno izvršavali naređenja komandanta Korpusa.

Kazao je da vojska ne funkcioniše po principu da komandant korpusa izdaje zadatke nižim jedinicama kao što su čete. Naveo je da kretanje jedinice na određenom terenu ne znači da je ona pod efektivnom kontrolom komandanta u toj zoni.

Na zaključke da je “El-Mudžahidin” djelovao po principu dobrovoljnosti, da nije podnosio izvještaje ili da je odbijao da učestvuje u akcijama, tužilac je pitao vještaka da li je pronašao neki dokument u kojem Mahmuljin svoje pretpostavljene obavještava o tim problemima. Dautović je odgovarao da ne može da se sjeti.

Idrizovića je interesovalo u kojim akcijama su pripadnici Odreda odbili učešće, na šta je vještak naveo operacije na Vlašiću i “Tekbir”, kao i akciju koja je bila planirana u jesen jer je “bilo lišće opalo”. Vještak je rekao da ne može sad da “izvuče” dokumente u kojima odbijaju učešće.

Tužilac je naveo podatke o brojnosti Trećeg korpusa sa 40.000 pripadnika, te brojnim jedinicama, ali vještak se nije složio da je to bilo dovoljno da komandant Korpusa ima moć za stavljanje Odreda u sistem rukovođenja i komandovanja.

Dautović je dodao da je zato i pokrenuta akcija “Vranduk”, čiji je bio cilj da se “El-Mudžahidin” stavi pod kontrolu ili rasformira.

Tužilac je predočio dokument koji je Mahmuljin poslao poslije pokretanja akcije “Vranduk”, u kojem ističe određene borbene zasluge Odreda, kao i da je imao podatke o broju poginulih u redovima ove jedinice i zaplijenjenom naoružanju.

Dautović je kazao da je očigledno neko poslao informacije.

Na pitanje da li je bilo opravdano predlagati da se “El-Mudžahidin” s nivoa bataljona ojača na nivo brigade, vještak je rekao da tu nije bilo riječi o opravdanosti nego činjenici da je “neka politika odlučila” da ta jedinica postoji.

Na konstataciju da je u jednom dokumentu “El-Mudžahidin” označen najdisciplinovanijom jedinicom, Dautović je kazao da ima stotine stranica dokumenata u kojima se tvrdi drugačije.

Složio se sa dodatnim pitanjima Odbrane da ne bi bila pokretana akcija “Vranduk” da su bili “najdisciplinovanija jedinica”.

Mahmuljin je optužen da, kao komandant Trećeg korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića. Prema optužnici, pripadnici tog Odreda su od 11. do 29. septembra 1995. godine ubili 52 ratna zarobljenika.

Vještak Dautović je na pitanje o odnosu Trećeg korpusa i Odreda, koji je bio u zoni ovog korpusa, zaključio da nije postojao sistem rukovođenja i kontrole, već da je u pitanju bio odnos ograničenog savezništva.

Odbrana je završila s izvođenjem svojih dokaza, a nastavak suđenja je 22. jula.

 

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao