This post is also available in: English
Crnogorske trupe učestvovale su u opsadi Dubrovnika 1991. Izvor: Wikimedia Commons / Bracodbk.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović potpisao je danas odluku kojom se predviđa prikupljanje dokumentacije u vezi sa ratnim zločinima za potrebe Informaciono-dokumentacionog centra.
On je također istakao da se Crna Gora mora suočiti sa ratnom prošlošću.
“Objektivno i otvoreno suočavanje s nemilim epizodama iz prošlosti ovih prostora, obavezan je korak u preventivi za buduća djela. Time ujedno odajemo počast žrtvama ratnih zločina, ali i jasno pozivamo da se utvrdi individualna odgovornost počinilaca tih zločina”, rekao je Brajović u izjavi za medije.
Centar će biti smješten u zgradi Skupštine, a cilj mu je prikupljanje izjava, optužnica, presuda i drugih izvora u vezi sa ratovima devedesetih.
Njegovo osnivanje rezultat je partnerstva Skupštine Crne Gore i nevladine organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava koja već prikuplja materijal za potrebe ovog centra.
Prema odluci koju je potpisao Brajović, Skupština se obavezuje da će čuvati materijal i učiniti ga trajno dostupnim svim zainteresovanima.
Kao dio Jugoslavije, Crna Gora je direktno učestvovala u ratovima u Hrvatskoj i BiH pod vođstvom Slobodana Miloševića, iako se rat nije vodio na njenoj teritoriji. Analitičari kažu da su neki bivši i sadašnji političari učestvovali u ratnim dešavanjima, ali da ne žele da se za to zna.
Od proglašenja nezavisnosti 2006. godine, u Crnoj Gori je održano samo osam suđenja za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Procesuirani su samo počinioci najnižeg ranga – uglavnom stražari, kuhari, vozači i vojni dobrovoljci.
EU je navela da bi ratni zločini trebalo da budu glavni prioritet tužiocima, kako bi zemlja napredovala u pregovorima o pridruživanju.
Ali uprkos tome, Crna Gora 2019. godine nije pokrenula nijedan novi slučaj u vezi sa ratnim zločinima. Osuđen je samo jedan vojnik, a visoki oficiri su ostali neprocesuirani.
U decembru 2019. godine, bivši pripadnik Vojske Jugoslavije (VJ) Vlado Zmajević osuđen je na 14 godina zatvora zbog ubistva četiri albanska civila na Kosovu 1999. godine. To je bila prva presuda za ratni zločin u Crnoj Gori od 2016. godine.
