Aćimović Srećko: Tužilaštvo traži kaznu za genocid u Srebrenici
This post is also available in: English
Tužilaštvo BiH je u završnoj riječi istaklo da je dokazalo da je optuženi, kao komandant Drugog bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), u julu 1995. godine stavio na raspolaganje ljudstvo i sredstva za izvršenje genocida.
Tužilac Ibro Bulić je kazao da genocid ne bi mogao biti izvršen kako bez onih koji su ga planirali, tako ni bez onih koji su pomagali.
Bulić je podsjetio na iskaze svjedoka koji su rekli da su 14. jula vidjeli Aćimovića pred školom u zvorničkom selu Roćević, gdje su bili dovedeni zarobljenici Bošnjaci. Prema izlaganju tužioca, optuženi je bio svjestan da se nad njima vrši nasilje, vidio je krv i nekoliko tijela.
Dodao je da je Aćimović vidio ne samo vojno sposobne muškarce već i dječake i starce. On je podsjetio na svjedočenja da je Aćimović nakon boravka kod škole kazao da je imao neprijatnosti sa vojnicima koji su čuvali zarobljene.
Tužilac je rekao da su ljudi iz škole prevezeni na šljunkaru, na lokaciju koju je odabrao optuženi. Na tom mjestu, kako je naveo, pogubljeno je najmanje 818 zarobljenih Bošnjaka.
On je ukazao na svjedočenja da se optuženi uključio u potragu za kamionima koji će ih prevesti iz škole. Svjedok SA-1, kako je naveo, kazao je da mu je optuženi naredio da kamionom priđe “u rikverc”, kako bi ušli zarobljenici.
Bulić je dodao da je Aćimović naredio svjedoku SA-5 da potraži Vukašina Draškovića, kojem je poginuo brat, kako bi učestvovao u strijeljanju. Kada se SA-5 usprotivio, kako je naveo Bulić, Aćimović mu je rekao: “To se mora, to je naređenje.” Dodao je da je Drašković prvobitno odbio doći, ali se poslije pojavio sa automatskom puškom.
Tužilac je podsjetio na iskaze svjedoka koji su bili na šljunkari kada su zarobljeni ubijani sa podignutim rukama i padali u jamu. Napomenuo je i da je optuženi naredio da se kupe sendviči i sok za vojnike.
On je podsjetio na iskaze da je Aćimović bio pozvan da izdvoji ljude za strijeljanje, te da on to nije želio, ali da su mu kazali da će biti uhapšen.
Osvrnuo se i na šifrovani telegram s naredbom za pogubljenje zarobljenika. Navode svjedoka Odbrane da je Aćimović razgovarao s nekim i tražio da se zarobljeni izmjeste iz škole, tužilac je ocijenio nepouzdanim.
Tužilac je kao otežavajuće okolnosti izdvojio okrutnost postupanja i umiranje ljudi u lokvama svoje i tuđe krvi.
“Optuženi je zloupotrijebio svoj visok položaj. Imao je moć da zaustavi operaciju ubijanja u kojoj su učestvovali njegovi podređeni”, istakao je Bulić.
On je u uvodu govorio o političkim i vojnim direktivama koje su prethodile napadu srpskih snaga na Srebrenicu s ciljem da se to područje “očisti od bošnjačkog stanovništva”. Tužilac je naveo da su muškarci odvajani u Potočarima i, sa onima zarobljenim iz kolone koja je krenula prema Tuzli, odvođeni u Bratunac, a potom na mjesta masovnih pogubljenja, od kojih je jedno šljunkara kod Kozluka.
Odbrana će završnu riječ iznijeti 8. aprila.