Dok BiH odbija proces, u Albaniji “vettingom” smijenjeno više od 90 sudija i tužilaca

Albanija posljednjih godina prolazi veliku reformu pravosudnog sistema, te su osnovane institucije kojima je cilj da se u pravosuđu bore protiv korupcije, i iskorijene politički uticaj i veze sa organiziranim kriminalom.

Erida Skendaj, izvršna direktorica Helsinškog komiteta Albanije, koji radi na nadgledanju slučajeva “vettinga”, kaže da je svrha procesa provjere uklanjanje korumpiranih sudija i tužilaca.

“Što se tiče onih koji su uklonjeni – smijenjeni, glavni kriterij kojim su se rukovodile institucije za provjeru pri donošenju takvih odluka bio je kriterij imovine i, preciznije, nedostatak legalnih finansijskih izvora da se opravda imovina, skrivanje imovine i lažne prijave imovine”, kaže Skendaj.

U Albaniji je otpušteno oko 40 posto nosilaca pravosudnih funkcija koji su provjeravani. U ovoj zemlji se nedostavljanje finansijskog izvještaja smatra “crvenom zastavicom” za moguću korupciju.

U zaključcima svog izvještaja o stanju pravosuđa u BiH, pravni stručnjak Reinhard Priebe je naveo kako se integritet nosilaca pravosudnih funkcija mora osigurati kroz godišnje podnošenje finansijskih izjava i njihovim javnim objavljivanjem. Sadašnji sistem samog prikupljanja izjava bez ikakvih provjera je besmislen i potrebno ga je pojačati, naveo je Priebe i objasnio kako mora postojati vanjska kontrola. Ako novi sistem i njegova provedba ne postignu svoj cilj, teško da će se moći oduprijeti pritisku da se provede “vetting”, naveo je Priebe.

Nešto slično je na posljednoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) rekao predsjednik ove institucije Milan Tegeltija. On je kazao da pravosudne institucije u BiH ne žele usvajanje novog Pravilnika o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca, i da sudije i tužioci nisu svjesni šta rizikuju time i da niko neće imati argumenata da zaustavi “vetting”, odnosno provjeru porijekla imovine.

“Bojim se da sudije i tužioci nisu svjesni šta na ovaj način rizikuju. Ako se ovo ne riješi do juna, bojim se da niko neće imati argumenata da zaustavi ‘vetting’”, rekao je Tegeltija, dodavši kako će pozvati sudije i tužioce na sastanak, “da im objasni situaciju”.

VSTV BiH je 13. februara ove godine stavio van snage Pravilnik o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca, nakon što je Državni sud donio presudu kojom je utvrđeno da ovaj dokument nije u skladu sa zakonom.

Presuda je donesena nakon rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH kojim je VSTV-u zabranjeno da vrši obradu ličnih podataka sudija i tužilaca na način kako je to propisano Pravilnikom. Prethodno je, na prvi Pravilnik iz jeseni 2018. godine, Udruženje sudija Suda BiH podnijelo prigovor navodeći da bi moglo doći “do zloupotrebe i ugrožavanja sigurnosti nosilaca pravosudnih funkcija”.

Objelodanjivanje imovine sudija i tužilaca je u javnom interesu, ali kako godinama nije došlo do toga, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je formirao bazu podataka koja sadrži biografije, podatke o primanjima, nekretninama, vozilima, ušteđevini, kreditima, dionicama i sudskim postupcima za 29 sudija i tužilaca.

Tegeltija je nedavno sam objavio svoj finansijski izvještaj s godišnjim prihodima od 91.000 konvertibilnih maraka (KM). On je u toku 2018. godine zaradio više od 90.000 KM, od čega 22.000 kroz arbitraže, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Misija OSCE-a u BiH navodi za BIRN BiH kako je povjerenje građana u pravosudni sistem na izuzetno niskom nivou i potrebno ga je ponovo izgraditi kao preduvjet za funkcionalnu i prosperitetnu državu. Ova organizacija pozdravila je nalaze “Priebeovog izvještaja”.

Iz Delegacije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH su za BIRN BiH kazali da je EU spremna da osigura neophodne daljnje korake povodom nalaza iz “Priebeovog izvještaja”, uključujući i jači nadzor provjere integriteta članova pravosuđa. Prema Delegaciji EU, VSTV treba odlučno pristupiti provođenju reformi kroz uspostavljanje “Odjela za integritet” u okviru Sekretarijata VSTV-a.

“Stoga je od hitne važnosti da se izmijeni Zakon o VSTV-u kako bi se omogućile temeljite provjere integriteta, počevši sa članovima VSTV-a, glavnim tužiocima i predsjednicima sudova, koji bi trebali služiti kao primjeri. Prema Izvještaju [Priebeovom, op.a.], ukoliko bude bilo kakvih prepreka ovom procesu, bit će teško oduprijeti se pritiscima da se provede ‘vetting’”, navela je Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Delegacije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

Kao zemlja koja trenutno provodi “vetting” svojih sudija i tužilaca, Albanija može poslužiti kao primjer za BiH.

Vile, euri i velikodušni pokloni
Prije reforme pravosudnog sistema u Albaniji od 2003. godine provjeru porijekla imovine sudija i tužilaca obavljao je Visoki inspektorat za prijavu i reviziju imovine i sukob interesa (HIDAACI), koji je, kako pojašnjava Erida Skendaj, trebao vršiti kontrolu nad visokim zvaničnicima prije imenovanja, u toku i nakon završetka mandata.

“Jedan od razloga za provedbu ‘vettinga’ bila je činjenica da HIDAACI nije sankcionirao previše subjekata zbog njihove neopravdane imovine, a tužilaštvu je podnijeta samo nekolicina kaznenih prijava, i, na kraju, sud nije kaznio nijednog sudiju ni tužitelja, koliko ja znam, za kaznena djela u vezi s prijavom ili prikrivanjem imovine”, kaže Skendaj, dodajući da je do ovakve situacije dovelo više faktora, među kojima nedostatak stvarne nezavisnosti HIDAACI-ja i ograničeni ljudski kapaciteti.

Besar Likmeta, urednik i novinar BIRN-a Albanije koji svakodnevno prati i izvještava o stanju u pravosuđu ove zemlje, korupciji i kriminalu, smatra da je razlog neuspjeha HIDAACI-ja bio u slabostima institucija, pretjeranim političkim pritiscima i korupciji u pravosudnom sistemu.

Zbog toga se, kako je rekao Likmeta, od prije tri godine stubom reforme pravosuđa u Albaniji smatra proces “vettinga” sudija i tužilaca koji provodi Nezavisna komisija za kvalifikacije i to prateći tri aspekta –bogatstvo, profesionalnost i veze sa organiziranim kriminalom.

Komisija je od osnivanja 2017. godine, prema riječima glasnogovornice ovog tijela Joniade Koci, provjerila više od jedne četvrtine sudija i tužilaca. Na funkciji je potvrđeno 97 osoba. Od ukupno 230 odluka ove komisije, 50 se odnosi na obustave zbog osoba koje su same dale ostavke ili su otišle u penziju. Donesena je i jedna odluka o suspenziji sudije na godinu dana, za koje vrijeme suspendovani mora pohađati program obuke u školi za sudije.

Likmeta kaže da je smijenjeno oko 100 od 700 osoba, te da su među njima predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda, te 90 posto predsjednika apelacionih i okružnih sudova, dok je bivši glavni tužilac dao ostavku i time izgubio pravo da bude dio pravosudnog sistema u narednih 15 godina.

Prema podacima BIRN-a Albanije, prvo ročište Nezavisne komisije za kvalifikacije održano je na suđenju članu Ustavnog suda Fatosu Luli, koji je bio optužen za prikrivanje nekoliko stotina hiljada eura i imovine u Tirani i Torontu u Kanadi za koje ne postoji legitiman izvor. On je tvrdio da je novac stekao radeći kao advokat, te da je dio dobio velikodušno na poklon od sestre. Fatos Lulo prva je osoba smijenjena s funkcije sudije.

“Mnoge smijenjene sudije su imale imovinu čije porijeklo nisu mogle opravdati ili su imale veze sa organiziranim kriminalom”, kaže Likmeta i dodaje da je 30 sudija i tužilaca dalo ostavke.

“Što se tiče kategorije ‘dali ostavke’, za mnoge od njih se smatra da su takav izbor napravili kako ne bi prolazili kroz filtere provjera, jer se, prema zakonu, provjera prekida u trenutku ostavke, pošto je postigla cilj da ih ukloni s pozicije”, kaže Skendaj za BIRN BiH.

Skendaj otkriva kako su tokom monitoringa “naišli na mnoge sudije i tužioce, kao i njihove srodnike, koji posjeduju ogromnu imovinu, kao što su apartmani, vile, preduzeća, depoziti ili računi u bankama”, te kako se u mnogim slučajevima nije moglo dokazati porijeklo bogatstva, što je dovelo do otkaza ili ostavki.

Alida Beqiraj, glasnogovornica Posebnog žalbenog vijeća, pojašnjava da ovo tijelo vrši svoju funkciju u postupku ponovnog ocjenjivanja sudaca i tužitelja, nakon žalbe ocjenjivača ili javnog povjerenika protiv odluka Nezavisne komisije za kvalifikacije.

“Do 31. januara ove godine ovom tijelu je podneseno 107 slučajeva ponovne ocjene nadležnosti”, kaže je Beqiraj, dodajući da je, između ostalog, 2019. godine podneseno najviše slučajeva, njih 60.

Cijeli proces provjere nadgleda Međunarodna promatračka operacija, koja se sastoji od međunarodnih sudija imenovanih od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU), a čija je uloga, prema sagovornicima BIRN-a, izuzetno važna.

Javnost aktivno prijavljuje korupciju i nepravilnosti
Afrim Krasniqi iz Albanskog instituta za političke studije (AIPS) kaže da “ideja da ‘nedodirljivi’ snose odgovornost” uživa znatnu javnu podršku.

“Provjera nosilaca pravosudnih funkcija i uklanjanje korumpiranih iz pravosuđa rezultirala je promjenama u mentalitetu Albanaca, a to je samo po sebi najveće dostignuće reforme pravosuđa. Albanci vjeruju da je nakon pravosuđa na redu da se očisti politika”, naveo je Krasniqi u izjavi za BIRN BiH.

Skendaj smatra da je za interes javnosti zaslužna činjenica da je doprinos javnosti u procesu “vettinga” formaliziran u Zakonu o provjeri.

“Do maja 2018. godine javnost je podnijela ukupno 736 prijava, informacija i pritužbi o sudijama i tužiocima. Od januara do jula 2019. podnijete su 203 prijave drugostepenom nivou provjera, kao i 217 prijava informacija javnom povjereniku”, kaže Skendaj i dodaje da je veliki broj prijava pokazatelj povjerenja javnosti u proces provjere i nadležne institucije.

Skendaj generalno pozitivno ocjenjuje proces provjere jer su postignuti “opipljivi rezultati u čišćenju pravosudnog sistema”, dok Likmeta smatra da je proces reforme pravosuđa i provjere u Albaniji bio prespor i bolan, te da je dao premalo rezultata, zbog čega se još uvijek ne može očekivati povjerenje javnosti u pravosudni sistem.

Iskustvo Albanije može poslužiti BiH
Ako se u BiH pokrene program “vettinga”, odnosno provjere porijekla imovine, profesionalnosti i podobnosti sudija i tužilaca, država mora imati jasan zakonski okvir kako bi se svelo na minimum subjektivno odlučivanje, kao i jasan plan popunjavanja upražnjenih radnih mjesta nakon eventualnih otkaza, da ne bi došlo do zastoja u radu institucija, kažu stručnjaci iz Albanije koji prate tamošnji proces.

Skendaj, Likmeta i Krasniqi se slažu da je program “vettinga” zbog nedostatka detaljnog plana doveo do zastoja u radu pravosudnih institucija.

“Iako je proces provjere iznio na vidjelo truo pravosudni sistem, veliki broj smijenjenih visokorangiranih sudija i tužilaca je taj sistem bacio na koljena, stavljajući Ustavni i Vrhovni sud privremeno van funkcije, dok su se gomilale desetine hiljada predmeta, također i zbog ranije upražnjenih mjesta”, kaže Likmeta, dodajući da je proces odabira i provjere novih kandidata za više sudove bio bolno spor.

Skendaj kaže da je za Vrhovni sud bio potvrđen samo jedan sudija, a za donošenje presuda potrebno je vijeće od tri do pet sudaca.

“U Ustavnom sudu, koji se, po zakonu, sastoji od devet članova, ‘preživio’ je samo jedan sudija. Ovaj sud ne funkcionira oko dvije godine zbog nedostatka kvoruma u donošenju odluka”, dodaje Skendaj.

Pored toga, kaže Likmeta, trebalo je više od dvije godine da se uspostavi Posebni sud za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije i Ured tužioca za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Skendaj i Likmeta upozoravaju da, ako dođe do procesa “vettinga”, u BiH mora postojati jasan zakonski okvir o kriterijima provjere, kako bi se sveo na minimum subjektivni pristup u procjenama koje će provoditi institucije, a kako bi se izbjegli potencijalni dupli standardi koji krše princip jednakosti subjekata.

“Naprimjer, naišli smo na slučajeve da je nemogućnost subjekta da dokumentima potkrijepi imovinu, za koju je prijavljeno da je stečena zahvaljujući doprinosu supružnika u emigraciji, dovela do toga da je Nezavisna komisija za kvalifikacije diskvalificirala taj subjekt. U drugom sličnom slučaju, Komisija je potvrdila subjekt, tvrdeći da je opravdana nemogućnost subjekta da dokaže takvu vrstu imovine”, kaže direktorica Helsinškog komiteta, koja smatra da se procjena imovinskog kriterija treba vršiti kroz objektivne i detaljne metodologije propisane zakonom.

“Takva metodologija bi trebala uzeti u obzir bosanskohercegovački kontekst u pogledu finansijskog zakonodavstva, neformalnosti, šta će se smatrati legitimnim porijeklom neke imovine…”, kaže Skendaj, dodajući da su, zbog nedostatka zakonske obaveze da se čuvaju fakture ili činjenice da se finansijska dokumentacija mora čuvati samo određeno vremensko razdoblje, osobe koje su podlijegale programu “vettinga” u Albaniji imale problem da dokažu porijeklo bogatstva.

Prema Krasniqiju, usmjeravanje postupka provjere odnosno “vettinga” samo na provjeru imovine ne daje uvijek pozitivne ishode, pogotovo ako suci i tužitelji nemaju integritet i profesionalizam.

“S druge strane, verifikacija finansijske imovine pokazala je da je državi potrebna pouzdana baza podataka o hipotekarnim i bankarskim uslugama i da se provjera imovine ne bi trebala smatrati samo jednokratnim događajem povezanim s ovim postupkom provjere”, kaže Krasniqi.

Iz posebnog Žalbenog vijeća za BIRN BiH kažu da je prerano govoriti o greškama Albanije na kojima bi mogli učiti drugi, dok Nezavisna komisija za kvalifikacije ne spori da je bilo poteškoća “s obzirom da se ovaj proces prvi put provodi u Albaniji”.

“Trenutno smo usred tog putovanja, ali iz našeg iskustva možemo vas uvjeriti da se traženi rezultati mogu postići ispravnom primjenom zakona, nepristrasnošću u donošenju odluka, te ozbiljnim i posvećenim radom”, kaže ispred Nezavisne komisije za kvalifikacije Joniada Koci, dodajući da je u pitanju težak proces, jer “moramo pravično odlučiti o karijerama osoba koje podliježu ovoj provjeri, kako bi se povratilo povjerenje građana u tijela novog pravosudnog sistema i ojačale institucije”.

Prema Misiji OSCE-a u BiH, revidiranje sistema nezavisnog i nepristrasnog prijavljivanja i verificiranja istinitosti izjava o imovini bio bi prvi važan korak ka postizanju funkcionalne i prosperitetne BiH, a kojim bi se osigurao integritet nosilaca pravosudnih funkcija.

“Primjeri iz prošlosti, uključujući primjere iz Albanije, pokazuju kako se provjera obično predlaže tek kao posljednja mjera. To bi se moglo desiti u BiH, ali postoji način da se sistem pravilno uredi, pod pretpostavkom da postoji potrebna volja kako unutar Parlamentarne skupštine BiH, tako i samog pravosuđa”, navode iz OSCE-a, dodajući da bi se “‘vetting’ trebao razmotriti kao mogućnost samo ako novi Zakon o VSTV-u ne postigne željeni cilj”.

Nakon javne debate u novembru 2019. godine pod nazivom “Pravo na pravdu”, Kancelarija Evropske unije u BiH pokrenula je platformu posvećenu vladavini prava kako bi nastavila dijalog i angažman sa građanima, organizacijama civilnog društva i profesionalcima iz oblasti vladavine prava širom zemlje.

“Već će u martu 2020. godine biti predstavljen interaktivni online alat putem kojeg će građani moći da traže i dobiju informacije o pitanjima vladavine prava koja ih se dotiču. Ovo bi trebalo pomoći da se podigne svijest o postojećim rješenjima ili potrebama za reformama, te dovesti do povećane transparentnosti i dostupnosti informacija, a koje su temelj za poboljšan pristup pravdi”, kaže za BIRN BiH Jamila Milović-Halilović, dodajući da “EU podržava sve napore da se operacionaliziraju nalazi Izvještaja stručnjaka [Priebe i drugi] o jačanju transparentnosti pravosuđa”.