Detektor je u bazi Mapiranje mržnje kao diskriminatorni govor evidentirao Savu Minića zbog komentara u vezi sa Zukanom Helezom, ministrom odbrane BiH, u kojem je kazao kako je njegova “glavna preokupacija širenje mržnje prema srpskom narodu”.
Minićev komentar, objavljen 23. septembra 2026. godine, došao je nakon što je Helez objavio odluku o raskidu ugovora s dva vojnika Oružanih snaga (OSBiH) zbog veličanja Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog za genocid i druge ratne zločine u BiH.
“Nedopustiv je progon Srba iz Oružanih snaga BiH”, napisao je Minić.
Minić je evidentiran i da je izjavio kako predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović “pokazuje koliko ‘političko Sarajevo’ ne voli Srbe”, nakon njegovog govora pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.
Minić je na Općim izborima 2026. godine, prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije (CIK), kao kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske, osvojio 272.836 glasova, odnosno 52,16 posto.
Pod govorom mržnje evidentirana je i izjava ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića (SNSD), koji je u intervjuu za banjalučku Alternativnu televiziju kazao kako bi “ljude koji se bave političkim životom u ‘političkom Sarajevu’ odveo u crkve”.
Amidžić je to kazao kao odgovor na pitanja novinara o zahtjevu poslanika iz Federacije BiH za suspenziju sporazuma o paralelnim odnosima Srbije i Republike Srpske, te da li u kontekstu toga postoji šansa da se u Sarajevu shvati “dejtonska realnost”.
“Ja bih sve ljude koji se bave političkim životom u Sarajevu, ono što mi nazivamo ‘političko Sarajevo’, odveo u crkve, jer ih u džamijama to ne uče. Da im objasnim razliku između dobrog i lošeg, da im objasnim šta je mržnja. Ja nisam osjetio šta je mržnja dok nisam počeo da radim u Sarajevu i, kako je to rekao predsjednik Dodik, to je stvar njihove opsesije”, rekao je Amidžić.
Amidžić je, kao kandidat SNSD-a za Parlamentarnu skupštinu BiH, prema preliminarnim podacima, dobio 32.207 glasova, odnosno 37,64 posto.
Savo Minić. Foto: EPA/NIDAL SALJIC
Stručnjak za tranzicijsku pravdu Refik Hodžić za Detektor kaže da se radi o pogubnoj i opasnoj politici koju vodi Milorad Dodik i njegova stranka, a da se pitanja prošlosti koriste isključivo i samo za legitimaciju “novih politika., koje nailaze na pogodno tlo.
„Ono što je meni najteže za vidjeti je da tu politiku niko ne odbacuje, nego naprotiv uzima je kao nešto svoje, a to je ogroman problem. To po meni, nisu pitanja tranzicione pravde, to su pitanja jedne pogubne, destruktivne, opasne politike koju vodi Milorad Dodik. On je vodi isključivo kako bi nakon odlaska Viktora Orbana našao nove zaštitnike koji će ga spasiti bilo kakvih mogućih pravnih posljedica “, kaže Hodžić.
U bazi Mapiranje mržnje evidentiran je i Nenad Stevandić, predsjednik Narodne Skupštine Republike Srpske i predsjednik stranke „Ujedinjena Srpska“ koji je objavio na svom profilu društvene mreže „X“ kako su se „saraj-bošnjački političari zaigrali“ poredeći njihovo stanje sa posttraumatskim stresnim poremećajem.
„Sve što ovih dana slušamo od saraj-bošnjačkih lidera je suprotno zdravom razumu. Navikli da im stranci ispunjavaju želje da napakoste Srbima i Srpskoj u čemu im je otjerani Šmit posebno pomagao, sad potpuno derealizovani umjesto katarze opet žive mržnju. Mnogo su se zaigrali! PŠSP!“, napisao je Stevandić.
Ispod objave Stevandić je postavio ilustraciju bivšeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i poruku o tome šta znači skraćenica „PŠSP“: “U medicini postoji PSTP (posttraumatski stresni poremeća), a u FBiH PŠSP (postšmiotvski stresni poremećaj) koji karakteriše agresivno ludilo čiji je uzrok mržnja prema Srbima i nemogućnost prihvatanja realnosti“.
Stevandić je osvojio blizu 3.500 preferencijalnih glasova na Općim izborima 2026. i tako je prvi među 17 kandidata na listi Ujedinjene Srpske u Izbornoj jedinici 3.
Evidentirana je i Jelena Trivić, predsjednica stranke „Narodni front“, zbog posta koji je objavila 27. augusta 2026. godine na svom profilu društvene mreže „X“, a u kojem odaje počast Mladiću.
„Junaci nikada ne umiru jer žive vječno u našim srcima. Još jednom hvala za sve Generale i neka ti je vječna slava“, napisala je Trivić.
Ona je na ovogodišnjim izborima osvojila 1.498 glasova za NSRS.
Pod veličanjem ratnih zločinaca evidentirana je i izjava Petra Đokića, predsjednika Socijalističke partije “da je Mladićev život ugrađen u temelje Republike Srpske”, koju je prenio RTRS.
Đokić je za NSRS osvojio 2.691 glas.
Izbori u BiH. Foto: EPA/NIDAL SALJIC
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida kaže da su političari koji su davali najveću podršku u veličanju Ratka Mladića, ali bili i najžustriji u osudi direktora Memorijalnog centra u Srebrenici, pa i samog Centra – dobili i najveću podršku birača.
“S tim živimo i s tim se moramo nositi. Mislim da ovdje u BiH se mora puno više ulagati u prezentiranje činjenica koje jesu donesene od međunarodnih sudova. Prezentaciji mora ići široj javnosti, mora se uključiti i naša elita, odnosno akademska zajednica BiH mora preuzeti svoju ulogu kako bi razjasnali, dokazali i ukazali na sve one činjenice koje imamo i koje su dokazane pred međunarnim sudovima”, kaže Tahirović.
Mladića je veličao i Radovan Višković, potpredsjednik SNSD-a i vršilac dužnosti direktora Autoputeva Republike Srpske. On je izjavio da mu je “bila čast biti u stroju kojeg je predvodio general Mladić”.
Višković je na listii za Parlamentarnu skupštinu BiH preliminarno osvojio 13.734 glasa, odnosno 23,75 posto.
Pod veličanjem ratnih zločinaca evidentiran je i Draško Stanivuković, gradonačelnik Banje Luke i predsjednik Partije demokratskog progres (PDP) Na dan Mladićeve smrti 27. augusta 2026. godine objavio poruku saučešća njegovoj porodici.
„Generale, neka je tvojoj majci hvala. Znali smo i znamo šta je danas naša dužnost, da budemo ovdje! Drugi neka sude i neka pričaju. Za njih je, izgleda, krivica i biti Srbin, a za nas je to sveta dužnost, čast i zavjet. Presuda je danas donesena!“, napisao je Stanivuković.
Stanivuković je za Narodnu skupštinu Republike Srpske dobio 16.448 glasova, odnosno 58,29 posto.
Tahirović smatra da je politički establišment uspio je privući veliki broj onih koji negiraju genocid.
Preko 50.000 slučajeva negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca zabilježeno je na platformi “Registar 145a”, građanskoj incijativi koja je nastala s ciljem zakonskog prijavljivanja ovih krivičnih djela.
Tahirović tvrdi da je najveća odgovornost Tužilaštva BiH jer su, kako kaže, svjesno odugovlačili, razvlačili i uništavali sami proces i zakon.
“Sada kada imate na desetine hiljada prijava, pitanje je koliko to može biti ozbiljno i koliko to može proizvesti određeni rezultat, a da ne dođe do još većeg revolta. Da su to radili na vrijeme, kada su to bili incidenti i pojedinačni slučajevi, mislim da se to moglo spriječiti sada. Nadam se da i sada može, ali mora biti jedna sinhronizovana akcija politike, medija i akademske zajednice i samog tog trećeg stuba, pravosuđa, da bi došli do nekog rezultata”, zaključuje Tahirović.
Damjan Ožegović iz Transparency International-a BiH ističe da poruke govora mržnje nisu nestale, ali da ih jeste manje.
“Meni se čini da su se partije, odnosno politički subjekti više okrenuli dezinformacijama nego govoru mržnje”, govori on.
Detektor je u bazi Mapiranje mržnje kao diskriminatorni govor evidentirao objavu Hrvatske republikanske stranke – Kiseljak na Facebooku profilu u kojoj su kritikovali kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice BiH za Predsjedništvo BiH Darijane Filipović zbog njene izjave da „ne zna mijesiti tijesto“.
„Neki dan u Kiseljaku, Gromiljaku, bila je kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Darijana Filipović. Tamo joj je Mirjana Barbić ponudila da zamijesi tijesto na što je gđa Filipović izjavila da ne zna mijesiti tijesto. Općinski odbor HRS Kiseljak smatra da udata žena s 39 godina, koja pretendira biti član Predsjedništva BiH, treba znati mijesiti tijesto“, napisano je na Facebook profilu HRS-a Kiseljak 19. septembra 2026. godine.
HRS, koji je nastupao samostalno i u koalicijama ostvarila je najbolji samostalni rezultat u Zapadnohercegovačkom kantonu, gdje je osvojila 8,27 posto glasova.
Kao govor mržnje u bazi je evidentirana i obajava Faruka Kapidžića, nosioca liste Stranke demokratske akcije u Kantonu Sarajevo koji je na svom Facebook profilu navodio kako su predsjedavajući Predsjedništva BIH Denis i Bećirović i članovi njegovog kabineta „gulenovci i titoisti“ koji stvaraju Veliku Srbiju.
„Gulenovac i Titoista u ofanzivi stvaranja – za njih male Jugoslavije, a za sve ostale velike Srbije! Još jednu strijelu u srce države Bosne i Hercegovine ispalio je dvojac u kabinetu člana predsjedništva ispred bošnjačkog naroda. Ukinuli su državnu Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine“, napisao je Kapidžić na svom Facebook profilu 27.9.2026. godine.
Kapidžić je za Skupštinu Kantona Sarajevo, prema prvim rezultatima, osvojio 15.446 glasova.
Mapiranje mržnje Detektorova baza podataka o govoru mržnje, diskriminatornom govoru, negiranju genocida i drugih ratnih zločina koje su zvaničnici ili javne ličnosti izgovarali u medijima ili na društvenim mrežama te incidentima u kojima se izaziva mržnja ili negiraju ratni zločini, a podaci su unošeni tokom izbornog mjeseca.
Hodžić smatra da su pitanja prošlosti i tranzicione pravde ovdje tek alat za pogubnu politiku.
„U ovakvim okolnostima, nema apsolutno teoretske šanse da ćeš ti dobiti bilo koga iz Republike Srpske kao partnera za razgovor o nekakvom konsenzusu o prošlosti. Apsolutno nema teoretske šanse, zato što je to postalo tako potentno gorivo za ovu vrstu politike. A SNSD je pomeo. Sada tu ne možeš više naći nikoga ko bi se usudio da o tome priča na drugi način, zato što vidi da to kod biračkog tijela prolazi“, kaže Hodžić.
