Članak

Sudovi odbijaju zahtjev za zabranu četničkih udruženja ili ga razmatraju mjesecima

10. Januara 2020.12:49
Tri registarska suda u Republici Srpskoj još uvijek nisu donijela odluke o zahtjevu da se zabrani rad 16 udruženja koja u svom nazivu imaju riječi “ravnogorski pokret” ili “četnički pokret”, dok su sudovi u Doboju i Sokocu odbili takav zahtjev, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

This post is also available in: English (English)

Ovaj zahtjev Kantonalnog ministarstva pravde iz Sarajeva upućen je prošle godine na pet adresa lokalnih sudova u Republici Srpskoj (RS) – u Banju Luku, Doboj, Bijeljinu, Sokolac i Trebinje.

Zahtjev je podnesen nakon što je u martu 2019. godine u Višegradu obilježena godišnjica hapšenja Dragoljuba Draže Mihailovića. Nakon ovog okupljanja, u Tužilaštvu BiH je formiran predmet zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Iz Državnog tužilaštva su za BIRN BiH potvrdili “da je predmet u radu i da se čeka odgovor na temelju zahtjeva Tužiteljstva BiH za međunarodnu pravnu pomoć, nakon čega će se moći izjasniti o daljim aktivnostima”.

U međuvremenu je ravnogorsko udruženje u Višegradu na Badnji dan u januaru 2019. godine organizovalo novo okupljanje, odnosno kolonu vozila kroz grad, koja je uznemirila povratnike, nakon čega je Tužilaštvo BiH formiralo novi predmet.

Ministrica pravde Kantona Sarajevo (KS) Lejla Salihagić-Brčić, koja je sudovima podnijela zahtjev, potvrdila je za BIRN BiH da su od sudova u Doboju i Sokocu dobili rješenja kojim se odbijaju zahtjevi za zarbanu rada udruženja. Ona kaže da je u međuvremenu tražila od Ureda visokog predstavnika (OHR) i Misije OSCE-a da reaguju jer Tužilaštvo BiH nije završilo predmet. Ona očekuje odluke sudova u Banjoj Luci, Bijeljini i Trebinju o zabrani djelovanja ravnogorskih udruženja.

“Nadam se da će se bar u jednom registarskom sudu naći dovoljno razuma i da će se uvažiti taj zahtjev, no nažalost, najčešće politike upravljaju i sudstvom u BiH, tako da nisam sigurna da će se to baš i desiti”, kaže Salihagić-Brčić.

Iz Osnovnog suda u Bijeljini su za BIRN BiH rekli da su “postupci u toku i nisu pravosnažno okončani”.

Ministar pravde u Vladi RS-a Slobodan Zec kazao je za BIRN BiH da nije upoznat sa inicijativom za zabranu ravnogorskih udruženja.

“Ja to prvi put čujem od vas, da je neko tražio od sudova u RS-u da se ukinu ta udruženja. Nas nijedan sud nije kontaktirao tim povodom”, rekao je kratko Zec.

Sudovi u Doboju i Sokocu nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o razlozima odbijanja zahtjeva.

Božić u Višegradu
Tužilaštvo BiH će u novom predmetu istraživati da li je Ravnogorski pokret iz Višegrada zastrašivao povratnike i poticao nacionalnu i vjersku mržnju i netrpeljivost.

Hedija Kasapović, predsjednica Udruženja porodica nestalih “Višegrad 92”, kaže da sama pojava “ravnogoraca” u Višegradu izaziva strah kod povratnika.

“Sve i da nisu pucali iz oružja i pjevali pogrdne pjesme, njihov defile vraća nas u 1992. i ponovo zadaje strah Bošnjacima. Znamo svi kakva su protjerivanja i ubistva doživjeli od iste te vojske. Neshvatljivo je da jedan narod slavi svoj sveti praznik uz veličanje ratnih zločinaca. Ono što mene boli jeste činjenica da tužilaštva, sudovi i policija na to sve šute”, kaže Kasapović za BIRN BiH.

Ravnogorski pokret u Višegradu nedavno je obilježio Badnju večer tradicionalnim defileom kroz grad, uz sirene automobila u koloni i uz zvuke tradicionalnih guslarskih pjesama, prenijeli su mediji iz Višegrada.

Portal “Visegrad365.com” objavio je i videosnimku na kojoj se vidi kolona automobila koja prolazi Višegradom. Iz kolone vozila koja je prošla ulicama ovog grada čule su se pjesme, kao i jaki pucnji iz plinskog topa.

Nedeljko Kokošar, predsjednik drinskog okruga Ravnogorskog pokreta u Višegradu, tvrdi da tokom proslave Badnjaka 6. januara nije bilo nikakvih provokacija drugih vjera u Višegradu i da je “sve medijski inscenirano”, optužujući i udruženja žrtava. On je za BIRN BiH rekao kako su članovi Ravnogorskog pokreta uz srpske običaje slavili Badnji dan.

“Niko u toj koloni nijednom riječju nije spomenuo ni Bošnjake, ni Hrvate. Mi u Ravnogorskom pokretu nikad ne pominjemo druge vjere. Vidim da se pominje kako se pjevalo o Turcima i poturicama, ja to nisam čuo”, kazao je Kokošar, iako se na objavljenom videosnimku čuju riječi “Turci i poturice”.

On smatra da Ravnogorski četnički pokret, njegujući tradiciju, čuva od zaborava generala Dražu Mihailovića, četničkog vođu koji je zbog zločina osuđen na smrt nakon Drugog svjetskog rata, a rehabilitovan je 2015. godine odlukom suda u Beogradu.

“To je čisto srpsko pitanje, a ne nekakvo raspirivanje mržnje, kako nam stalno nameću. Srbi samo hoće da se ispravi komunistička istorija u kojoj je đeneral Mihailović bio sataniziran. Mi ga slavimo i obilježavamo zbog sebe, a ne zbog Bošnjaka i Hrvata. Ja živim blizu džamije, i kad muslimani slave svoje, niti se miješam niti me zanima”, dodao je Kokošar.

Veličanje zločinaca
Čelni ljudi ravnogorskih i četničkih pokreta širom Republike Srpske imaju sličan stav kao Kokošar, ali se ne slažu s načinom na koji je napravljena kolona vozila. Oni u samom postojanju ovih udruženja ne vide ništa sporno, i smatraju da se radi samo o njegovanju srpske tradicije i slavljenju, nekada legalne, četničke vojske.

Bogosav Đajić, počasni član Ravnogorskog četničkog pokreta Banja Luka, u izjavi za BIRN BiH je kazao kako su “četnici u Prvom svjetskom ratu bili elitna jedinica”.

“Ja u tome ne vidim nikakvu opasnost. Možda su se u Drugom svjetskom ratu dešavali neki zločini, ali je Draža Mihailović za nas pozitivna osoba. Mi poštujemo i muslimane i druge ljude u BiH. Što se tiče primjera iz Višegrada, ako je neko nekoga vrijeđao, to zaista osuđujem”, rekao je Đajić.

Da je njihov rad i program legalan, smatra i Pero Lazović, predsjednik Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske – Opštinski odbor Nevesinje.

“Naš rad nije u suprotnosti sa bilo kakvim zakonima i ne znam zašto bi ga neko zabranjivao. Baštinimo tradiciju jedne legalne vojske, koja je možda, kao i sve ostale vojske u Drugom svjetskom ratu, i činila neke zločine. Zašto bi nekome smetalo to što mi radimo? Mnogo je vremena prošlo od 1945. godine”, kazao je Lazović za BIRN BiH.

On je za BIRN BiH rekao da osuđuje događaj koji se u Višegradu desio na Badnju večer.

“Nisam za to i daleko od toga da podržavam bilo kakve prijetnje i zastrašivanja. Moguće je da to nisu članovi Ravnogorskog pokreta, nego ga tim činom samo zloupotrebljavaju i nanose štetu svim ravnogorskim pokretima”, kazao je Lazović.

Historičan Enver Imamović, profesor Univerziteta u Sarajevu, smatra da su nedavna dešavanja u Višegradu neshvatljiva u 21. vijeku i da ih se s pravom mogu “gnušati svi civilizovani ljudi, a naročito žrtve u BiH iz proteklog rata”.

Manifestacije veličanja ratnih zločinaca iz proteklog rata, ali i ranijih ratova na ovim prostorima, “zgražavaju svakog normalnog čovjeka u BiH”, rekao je Imamović za BIRN BiH.

“Primjenom međunarodne prakse o zabrani takvih udruženja sve se lako može riješiti. Uporedite našu praksu s narodom Njemačke i zamislite danas nekoga da tamo veliča Hitlera, Himmlera i Goebbelsa bez posljedica. Problem su naši pravosudni organi, koji ostaju godinama nijemi na sve to. Nažalost, kod nas je pogrešan i obrazovni sistem, gdje se ratni zločinci slave i uči sve najbolje o njima u udžbenicima. Tome doprinose i vjerske zajednice u BiH. Pa kod nas su mržnjom zatrovana i djeca koja su rođena daleko nakon posljednjeg rata”, kazao je Imamović za BIRN BiH.

On smatra da je to jedan od razloga odlaska građana iz BiH.

“Dok zadojeni mržnjom veličaju zločince iz svih ratova i sa svih strana, normalni ljudi pred ambasadama stoje i čekaju vize za inostranstvo. To je posljedica onoga što pravosuđe ne procesuira”, rekao je Imamović.

U Crnoj Gori je Ravnogorski pokret zabranjen, odnosno izbrisan iz registra još 2016. godine. Vlasti Crne Gore su saopštile da ravnogorska ideologija “predstavlja opasnost po nezavisnost, suverenost i ustavno uređenje zemlje, te je suprotna crnogorskom Ustavu”.

Crna Gora je iskoristila zakonsku mogućnost da iz registra izbriše udruženje ako ono predstavlja opasnost za sigurnost, javni mir i javni poredak.

Admir Muslimović


This post is also available in: English (English)