Članak

Haški sud izmijenio Pravilnik nakon promjena u vijećima na suđenjima Karadžiću i Mladiću

27. Decembra 2019.15:30
Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) – pravni nasljednik Haškog tribunala – izmijenio je svoja pravila koja definišu izuzeća sudija, što je, prema mišljenju stručnjaka, urađeno kako bi se spriječila situacija u kojoj bi sudija Jean-Claude Antonetti mogao dopustiti Radovanu Karadžiću da zahtijeva preispitivanje pravosnažne doživotne kazne za genocid i druge zločine počinjene u BiH.

This post is also available in: English (English)

Pravilnik Haškog suda koji definiše ko odlučuje o zahtjevima za izuzeća sudija izmijenjen je tako da ove odluke u budućnosti može donositi samo tročlano vijeće koje imenuje predsjednik.

U slučajevima kada se zahtjev za izuzeće odnosi na predsjednika Mehanizma, prema izmjenama Pravilnika, odluku donosi najiskusniji sudija – ali samo ukoliko on lično nije predmet sličnog zahtjeva ili prijave za diskvalifikaciju ili povlačenje u vezanom slučaju.

Karadžićev advokat Peter Robinson kazao je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je do ove izmjene pravila došlo samo radi predmeta protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS).

“Sudije Mehanizma su bile uplašene da će sudija Antonetti dozvoliti Radovanu Karadžiću da se žali na doživotnu kaznu”, rekao je Robinson.

Izmjene Pravilnika odlukom većine sudija
Karadžić je 20. marta ove godine pred Mehanizmom pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid počinjen u Srebrenici te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progone širom BiH, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Kazna mu je povećana sa 40 godina na doživotnu.

Nakon izricanja presude tražio je njeno preispitivanje, kao i odluke o povećanju kazne sa 40 godina na doživotnu. Ovaj zahtjev odbio je sudija Carmel Agius, nakon čega je Karadžić ponovo uputio žalbu, navodeći da bi o tome trebao odlučivati sudija Jean-Claude Antonetti, a ne predsjednik Agius ili najiskusniji sudac Theodor Meron.

Karadžić je u svom zahtjevu za isključenje Agiusa i Merona iz odlučivanja tražio da sudija Antonetti odluči o njegovoj žalbi jer je smatrao da su pristrasni – s obzirom da su ranije u drugim predmetima osuđivali njegove podređene na doživotne kazne zatvora.

Antonetti je prethodno u slučaju protiv Ratka Mladića imenovan, kao najiskusniji sudija, da odluči o zahtjevu da izuzeće sudija, što je odobrio, navodeći da su Agius i Meron pristrasni.

Sudija Antonetti. Izvor: MICT

Ovu odluku kritikovali su brojni pravni eksperti, predstavnici udruženja žrtava, a i tadašnji predsjednik Suda u Haagu Meron je kazao za BIRN BiH da je “mogao donijeti fer presudu”, kao i da je djelovanje Antonettija “naškodilo interesima Suda”.

Iz Mehanizma su potvrdili da je došlo do izmjena u pravilima, te je pojašnjeno da je Pravilnik usvojen na preporuku posebnog odbora, u skladu s procedurom za usvajanje amandmana.

“Odluka je donijeta apsolutnom većinom sudaca Mehanizma”, navela je Helena Eggleston, glasnogovornica Mehanizma.

Američki advokat Robinson tvrdi da je ova izmjena dobila podršku većine sudaca samo iz straha od slučaja “Karadžić”. Prema Robinsonu, Karadžić je tražio da mu se omogući žalba na pravosnažnu presudu jer mu je kazna s 40 godina podignuta na doživotnu, ali je predsjednik MMKS-a Carmel Agius – umjesto da imenuje Vijeće – sâm odbacio ovaj zahtjev.

“Karadžić je tada tražio preispitivanje, ističući da Agius nije ovlašten da odluči o tome. Istovremeno, tražio je izuzeće Agiusa zbog njegovog prethodnog učešća u predmetima u kojima su izrečene doživotne kazne osobama koje su bile podređene Karadžiću”, pojasnio je Robinson.

Prema pravilu, o zahtjevu za izuzeće sudije odlučuje najiskusniji sudija. To je u ovom slučaju bio sudija Antonetti, rekao je Robinson. Međutim, sudija Agius je nastojao da izbjegne Antonettijevo učešće time što je imenovao tročlano vijeće da odluči o zahtjevu za izuzeće.

“Ovo vijeće je nedavno donijelo odluku da nemaju ovlasti da o ovome odluče jer ovlast ima samo najiskusniji sudija”, pojasnio je Robinson.

Prema Robinsonu, kako bi se izbjeglo neminovno imenovanje sudije Antonettija da odluči o Karadžićevom zahtjevu, sudije su izmijenile pravilo kako bi se zahtjev mogao dodijeliti samo najiskusnijem sudiji “koji nije predmet ovog zahtjeva ili vezanog zahtjeva za izuzeće”.

S obzirom da je Tužilaštvo prethodno tražilo izuzeće sudije Antonettija u slučaju “Mladić”, prema ovom novom pravilu, on ne može da bude najiskusniji sudac koji će odlučiti o Karadžićevom zahtjevu za izuzeće sudije Agiusa.

Umjesto njega, idući najiskusniji sudija –  Joseph Masanche iz Tanzanije – bit će određen da donese ovu odluku, naveo je Robinson.

Vraćanje povjerenja
Istraživačica međunarodnog humanitarnog prava Iva Vukušić s Univerziteta u Utrechtu kazala je da promjene pravila i amandmani ovakve vrste nisu neobični u radu sudova, te da su se pravila rada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) mijenjala u više navrata i to nije ništa neobično.

“Odsad nadalje važne odluke o diskvalifikaciji trebali bi donositi paneli, a ne jedna osoba, što se meni čini smisleno. Odluke ovakve vrste su osjetljive i imaju važne posljedice i dobro je da o tako važnom pitanju raspravlja više sudija”, navela je Vukušić.

Ona je rekla da ova promjena vjerovatno ima veze sa sudijom Antonettijem i njegovim odlukama, no nije sigurna da Mehanizam pokušava “vratiti povjerenje”. Mišljenja je da se pravila mijenjaju prvenstveno zbog same institucije, kako bi se osiguralo ono što sudije smatraju boljim funkcionisanjem i da bi se možda spriječile slične kontroverze u budućnosti.

“Da li se trebalo ranije reagirati? Pravila su bila važeća takva kakva jesu, i ako dobro razumijem stvari, ne može se sad retroaktivno tu ništa učiniti, no možda je zaista trebalo ranije razmišljati o tome da ovakve važne odluke ne donosi samo jedan sudac koji može imati razne motive – poput profesionalne taštine ili osobne antipatije – koji mogu utjecati na odluku”, smatra Vukušić.

Ratko Mladić. Izvor: MKSJ

Antonettijev stav u vezi s percepcijom pristrasnosti imao je velikog uticaja na sastav Žalbenog vijeća u predmetu protiv bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića.

Prvostepenom presudom Mladić je proglašen krivim na doživotni zatvor za genocid i druge zločine počinjene u BiH. Žalio se na ovu presudu, ali je Antonetti prihvatio zahtjev za izuzeće i u Žalbenom vijeću promijenjeno troje sudija.

Miodrag Stojanović, advokat u timu Mladićeve Odbrane, kazao je da nije imao priliku vidjeti izmjene u Pravilniku, ali je dodao da su promjene u Vijeću bile opravdane i legitimne.

“Realno govoreći, cijeneći praksu sudova u okruženju u kojima ja radim, sasvim je prirodno da takvi zahtjevi za izuzeće imaju osnova u činjenici da je postupajući sudija u ranijim predmetima bio kontaminiran svojim stavom koji je iznio u nekim ranijim predmetima gdje je sudio o istoj pravnoj stvari ili o istoj činjeničnoj stvari”, rekao je Stojanović.

Kako je navela Vukušić, malo suđenja koja se bave bivšom Jugoslavijom je ostalo pred Mehanizmom – predmeti “Mladić” i “Stanišić i Simatović” – i izmjena Pravilnika za ove slučajeve će vjerovatno imati mali efekt.

Odbrane bivšeg šefa Službe državne bezbjednosti Srbije (SDB) Jovice Stanišića i operativca te službe Franka Simatovića, kojima se ponovno sudi pred Mehanizmom, trenutno iznosne svoje dokaze. Stanišić i Simatović su optuženi za progon, ubistva, prisilno premještanje i deportacije Hrvata i Bošnjaka u Hrvatskoj i BiH. Izricanje njihove pravosnažne presude se očekuje naredne godine.

Žalbeno vijeće MMKS-a je za 17. mart 2020. zakazalo iznošenje žalbe na prvostepenu presudu Mladiću, osuđenom na doživotnu kaznu zatvora. Još uvijek nije određen datum izricanja konačne presude, ali je Carmel Agius, predsjednik Mehanizma, kazao da će presuda biti izrečena do kraja 2020. godine.

Emina Dizdarević


This post is also available in: English (English)