Utorak, 8 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Na ovaj način, kako se navodi u potvrđenoj optužnici koju je podiglo Okružno tužilaštvo Bijeljina, Savić i Jarić-Blagojević su oštetili budžet Fonda PIO za više od 80.000 konvertibilnih maraka (KM).

Prema optužnici bijeljinskog tužilaštva, Savić i Jarić-Blagojević su optuženi za nesavjestan rad u službi u periodu od 10. februara 2012. do 30. juna 2013. godine u Bijeljini.

Savić je u to vrijeme bio rukovodilac Filijale Fonda PIO, a Jarić-Blagojević načelnik Odjeljenja za rješavanja o pravima u prvom stepenu u Filijali Bijeljina.

“Oni su svjesno zanemarili Pravilnik o radu stručne službe Fonda PIO i Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Nisu vršili koordinaciju i kontrolu procesa provjera u matičnoj evidenciji prilikom izdavanja uvjerenja korisnicima, te su za ukupno 105 osoba izdali uvjerenje da su ostvarili penziju od garantovanog penzijskog fonda, odnosno uvjerenja u postupku regulisanja prava na borački dodatak, iako taj podatak nije tačan”, navodi se u optužnici.

Prema optužnici, na osnovu netačno izdatih uvjerenja, 105 osoba ostvarilo je pravo na mjesečni dodatak Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

“Na osnovu tih netačnih uvjerenja 105 osoba je dobilo ukupno 82.837 maraka, a za taj iznos je oštećen i Fond PIO”, precizirano je u optužnici.

Portparol Fonda PIO Tihomir Joksimović kazao je da su Savić i Jarić-Blagojević do podizanja optužnice radili na istim radnim mjestima.

“Nakon potvrđene optužnice odlučili smo da ih preraspodijelimo na druga radna mjesta, na kojima će imati manja ovlašćenja nego do sada”, rekao je Joksimović.

Najčitanije
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.