Petak, 23 januara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Miladin Jović je posvjedočio da je u aprilu 1992. bio mobilisan u svojstvu rezervnog policajca, da je s kolegama prvo bio angažovan na punktovima, te je njih 16 nakon toga, kako je rekao, sredinom ljeta iste godine došlo u Janju, a komandir Staničnog odjeljenja milicije bio je Hadžan Bardak.

“Zadaci su nam bili redovni policijski – obezbjeđenje lica i objekata, održavanje javnog reda i mira, sprečavanje krađa… Bili smo podređeni aktivnim milicionerima i oni su bili vođe patrola. Čitava Janja je bila rejon”, izjavio je svjedok.

Prema njegovim riječima, u tom periodu je u Janji bilo aktivnih milicionera bošnjačke nacionalnosti, pa po tom pitanju nije bilo nikakve diskriminacije, jer su, kako je pojasnio, to sve bili ljudi s kojima su se godinama poznavali i družili.

Svjedok je kazao da je po dolasku u Janju viđao Đokića i da u to vrijeme nije imao zaduženja, da je poslije otišao u Bijeljinu, te da je tokom 1992., poslije Bardaka, komandir Staničnog odjeljenja bio Zoran Bogdanović.

“Kasnije je došao Mićo Đokić, ne znam tačno kada niti ko ga je poslao. Bio je komandir tog staničnog odjeljenja negdje do kraja 1993. ili početka 1994. godine”, ispričao je svjedok i naveo da je Đokić u svojstvu komandira davao naredbe, ali da nezakonitih i neosnovanih naređenja nije bilo.

Napomenuo je i kako se nije gledalo diskriminaciono na nacionalni sastav stanovništva i da je bilo vrlo malo Bošnjaka koji nisu poštivali policijski sat ili vršili krivična djela.

Za Đokića je još rekao kako ga je poznavala cijela Janja i da mu nije poznato da je on postupao nezakonito.

Odgovarajući na unakrsna pitanja Tužilaštva, svjedok je izjavio da se smanjivao broj Bošnjaka koji su bili u miliciji, jer su ti ljudili odlazili, neki i da se spoje s porodicama, da on i njegova patrola nikada nisu postupali zbog posjedovanja nelegalnog naoružanja, kao i da funkcija zamjenika komandira Staničnog odjeljenja u Janji nije postojala.

Za učešće u nezakonitom privođenju, maltretiranju, premlaćivanju i ubistvima civilnog bošnjačkog stanovništva na području Janje, pored Đokića i Bogdanovića, optuženi su Ljubiša Ikić, Branislav Trišić, Zoran Tanasić, Žarko Milanović, Mladen Krajišnik, Savo Mršić, Milivoje Čobić i Milan Marković.

Oni su, prema optužnici, bili komandiri i pripadnici aktivnog i rezervnog sastava stanice milicije u Janji.

Drugi svjedok Radoje Žugić je kazao da je u oktobru 1994. postavljen za zamjenika komandira Policijske stanice (PS) Bijeljina i da je u tom periodu upoznao Đokića, koji je u istoj stanici bio šef smjene.

Vođa smjene, prema svjedoku, bio je smješten u dežurnoj službi PS-a Bijeljina te su mu zadaci bili da izdaje patrolne naloge, provjerava da li su službenici adekvatno opremljeni i upućuje policajce na uviđaj.

Istakao je još i kako šef smjene, po njegovom mišljenju, ne bi trebalo da obavlja dužnost u Staničnom odjeljenju u Janji, koje, kako je rekao, nije imalo zamjenika komandira.

Nastavak suđenja je 30. juna.

Najčitanije
Saznajte više
Bužimkić i ostali: Pored zarobljenih vidio nekoliko mrtvih vojnika
Na suđenju za zločine na području Bosanske Krupe, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pročitalo je iskaze preminulog svjedoka u kojima je ispričao kako je, nakon akcije izvedene u ljeto 1995. godine, pored grupe zarobljenika vidio nekoliko mrtvih vojnika.
Branko Studen i Vidoje Blagojević ispred Suda BiH. Foto: Detektor
Blagojević Vidoje i ostali: Čuo da je otac pobjegao sa strijeljanja i poslije ubijen
Na suđenju za zločine počinjene 1992. u Zvorniku, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da je njegov otac odvojen u Bijelom Potoku i da je njegovo tijelo poslije desetak godina pronađeno u grobnici na Crnom vrhu.
Blagojević i ostali: Suđenje odgođeno na neodređeno vrijeme