Suđenja političarima na pauzi zbog bolesti drugih optuženih

Narednog mjeseca napunit će se godina dana otkako se čeka početak suđenja trenutnom načelniku Vlasenice Mići Kraljeviću, koji je optužen za učešće 1992. i 1993. u progonu bošnjačkog civilnog stanovništva u tom gradu, i to protupravnim zatvaranjem u nehumanim uslovima, te ubistvima, mučenjima, seksualnim zlostavljanjima i prisilnim nestancima.

Kraljević, koji je tokom rata bio komandir specijalnog voda Stanice javne bezbjednosti (SJB) Vlasenica, optužen je zajedno s bivšim načelnikom vlaseničkog SJB-a Manetom Đurićem, komandirom policije u tom gradu Radenkom Stanićem te policajcem Goranom Garićem.

Suđenje im je trebalo početi krajem maja 2018. godine, ali je odgođeno zbog Đurićeve bolesti.

Nedim Salaharević, čiji su brat Edin i otac Muhamed ubijeni u Vlasenici, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekao je da godinama čeka na pravdu i da je u nju izgubio vjeru.

“To je još jedan udarac za žrtve… Đurić i Kraljević bili su vladari života i smrti u Vlasenici. Gledao sam to svojim očima, gdje su mi ubili brata Edina. Ovo je posljednja šansa da se uradi nešto za žrtve Vlasenice. Brzo procesuiranje je neophodno. Bio sam svjedok svih tih dešavanja. Vojnici i policajci, po naredbi Đurića i Kraljevića, dolazili su nam kućama, zastrašivali, ubijali… Sud odugovlačenjem ovog postupka samo udovoljava našim ubicama”, kazao je Salaharević za BIRN BiH.

Iz Suda BiH nisu odgovorili na upit da li su razmišljali o tome da odvoje postupak protiv Đurića, kako bi suđenje Kraljeviću i drugoj dvojici optuženika moglo početi.

Đurićev advokat Miloš Perić smatra da razdvajanje predmeta nije ekonomično.

“Ja uredno dostavljam dokumentaciju za svoje klijente kada imam te slučajeve. To je sve stvar ocjene suda, da li treba razdvojiti ili ne. U slučajevima gdje ima više optuženih, nije ekonomično razdvajati predmete jer tada se dva puta zovu isti svjedoci i izvode isti dokazi”, rekao je Perić.

S Perićem se ne slaže potpredsjednica Visokog sudskog i tižilačkog vijeća (VSTV) Ružica Jukić, koja smatra da u ovakvim slučajevima treba voditi računa o bržem procesuiranju ratnih zločina.

“Ne znam koji razlog može biti da se mjesecima ne održi ročište. Nema potrebe da trpi predmet i drugi optuženi. Jer ako je neko bolestan, ne može biti beskonačno. Ako postoje objektivni razlozi bolesti, razdvajanjem predmeta se postiže ekonomičnost. Da bar neko bude osuđen, a ne da predmeti idu unedogled. Imamo slučajeva gdje su optuženi stare osobe, svjedoci isto. Pitanje je, ako traje unedogled, hoće li živi dočekati kraj procesa”, istakla je Jukić.

Zloupotrebe bolesti radi odgoda
Slična situacija s odgađanjem početka suđenja dešava se u predmetu protiv Atifa Dudakovića i još 16 bivših pripadnika Petog korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) za zločine protiv čovječnosti počinjene na području općina Bosanski Petrovac, Ključ, Bosanska Krupa i Sanski Most, te za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području općina Bihać i Cazin.

Statusna konferencija je održana početkom februara, a već dva mjeseca se čeka početak suđenja zbog bolesti optuženog Aleta Hodžića.

Hodžićev advokat Izet Baždarević je za BIRN BiH potvrdio da je prošle sedmice donesena odluka da se predmet razdvoji s obzirom da je njegov branjenik zaista bolestan. Međutim, kako je kazao Baždarević, u nekim slučajevima se bolesti optuženih zloupotrebljavaju.

“Ima zloupotreba procesnih radnji gdje dolazi do odgađanja ročišta. Bio sam sudija i znam čime se sve optuženi služe. Ipak, mora postojati ozbiljna kvalitetna dokumentacija zašto je neko bolestan, ko mu je to procijenio. Ale Hodžić je vještačen i od Suda nam je stiglo rješenje da je razdvojen prostupak od onog u kojem je prvobitno bio optužen sa Atifom Dudakovićem i ostalima”, rekao je Baždarević.

Dudakovićev advokat Asim Crnalić smatra da se ne može generalno dati ocjena da li je razdvajanje prava odluka – te da to ovisi o okolnostima predmeta.

“Ima slučajeva gdje je neumjesno razdvojiti predmet, jer je neki osumnjičeni povezan sa ostalim optuženim, pa imate teškoće vezane za dokazivanje. S druge strane, ako neke predmete ne razdvojite, nećete proces privesti kraju, tako da se sudije do posljednjeg trena nadaju da će neko, iako je bolestan, ipak biti sposoban”, kazao je Crnalić.

Slično mišljenje ima i bivši dugogodišnji sudija a sada advokat Vlado Adamović. Sud ocjenjuje okolnosti i sposobnosti praćenja postupka, da li je svrsishodnije odložiti ili sačekati liječenje, tvrdi Adamović.

“Naprimjer, ako suđenje traje četiri godine i neko treba na operaciju otići i oporaviti se za šest mjeseci, pitanje je treba li postupak ponavljati ponovo i ponovo izvoditi dokaze. To je sve od slučaja do slučaja, nema pravila”, rekao je Adamović.

Suđenje 76-godišnjaku odgođeno na neodređeno
U slučaju 76-godišnjeg ratnog predsjednika Kriznog štaba Doboj i poslijeratnog člana Predsjedništva BiH Borislava Paravca, od septembra nisu saslušani svjedoci. Paravcu se sudi sa Andrijom Bjeloševićem, Milanom Savićem i Milanom Ninkovićem za zločine počinjene u Doboju.

Paravac je bio predsjednik Kriznog štaba, Bjelošević načelnik Centra službi bezbjednosti (CSB), a Savić njegov zamjenik, dok je Ninković, zbog čije se bolesti suđenje odgađa, bio je član Kriznog štaba Srpske opštine Doboj.

Ninkovićev advokat Branko Ristić kazao je kako Sud smatra korektnim i dodao da, i pored odgađanja, Vijeće vodi računa o efikasnosti ovog postupka.

“Dužni su da vode i računa o zdravstvenom stanju optuženih. Na protek vremena ne može niko uticati. Problem starosti optuženih u nekim predmetima postoji, ali vijeća su efikasna u mjeri u kojoj mogu biti”, smatra Ristić.

Već pet mjeseci, zbog bolesti jednog od optuženih, nije održano ni suđenje Savi Tepiću, Dušku Maksimoviću, Dušku Vujičiću, Iliji Kurušiću i Radojku Keveroviću.

Oni su optuženi za učešće u zatvaranju, mučenju i drugim nečovječnim djelima počinjenim nad Bošnjacima i Hrvatima u Kotor-Varoši. Prema optužnici, Tepić je bio načelnik SJB-a, Vujičić, Maksimović i Keverović policajci, a Kurušić pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS).

Iz Suda BiH nisu odgovorili na pitanja o mogućnosti razdavajanja ovih predmeta.

Suđenja za ratne zločine pred Državnim sudom u predmetima sa više optuženika traju u prosjeku preko dvije godine, a u predmetima za zločine počinjene u “Silosu” i u Trusini postupci su trajali preko pet godina.