Novinarske kritike zbog zatvorenosti Tužilaštva BiH
Na saopćenje Tužilaštva BiH da se glavna tužiteljica Gordana Tadić sastala s Radnom skupinom Vijeća Evropske unije, prvi je reagovao Veldin Čustović, urednik emisije “Slučajevi X” televizije Hayat.
Čustović je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) izjavio da je prije mjesec dana tražio od glasnogovornika Tužilaštva Borisa Grubešića da ga ukloni sa mailing liste novinara jer od njega nikada nije dobio ništa što bi mu moglo pomoći u obavljanju posla, dok mu informacije koje počinju sa “žurno” o dnevnim aktivnostima Tadićeve zatrpavaju mail.
“Ako nemam video, nemam ni vijest”, kaže Čustović.
Čustović je svom odgovoru Grubešiću naveo: “Borise, nadam se, a vjerujem da se nadaju i sve moje kolege novinari, da ćeš jednom u svojoj karijeri nama novinarima poslati video, foto konkretnih akcija koje su u interesu javnosti ili barem lokacije gdje se te akcije izvode kako bi djelimično doprinio našem profesionalnom izvještavanju o radu Tužiteljstva i osoblja Tužiteljstva. Vjerujem da nikome od kolega nije zanimljiv dnevni izvještaj rada tvoje šefice”.
Njegovo obraćenje podržao je veći broj urednika i novinara, među njima je Amra Brkić-Čekić, urednica u dnevnom listu Oslobođenje, koja je izrazila nadu da će obraćanja novinara utjecati na kolege iz Press ureda Tužilaštva BiH.
“Oni bi trebali da razumiju i utječu na svoje pretpostavljene u smislu da novinari dobiju adekvatnije odgovore i saopćenja”, rekla je ona.
Edita Gorinjac, zamjenica glavnog i odgovornog urednika portala Faktor, u izjavi za BIRN BiH ističe da su sudovi i tužilaštva općenito sve manje otvoreni prema javnosti, a to uključuje i njihov odnos prema medijima.
Kao poseban problem, Gorinjac navodi da se optužnice ne objavljuju, što otežava posao novinarima.
Naglašava da neke optužnice s vremena na vrijeme budu ustupljene pojedinim medijima, čak i prije nego stranama u postupku, a očito u zavisnosti od toga kome je koji postupajući tužilac ili sudija naklonjen i u kakvom je odnosu sa vlasnicima medija.
“To naravno nije transparentnost, to je neka vrsta trgovine informacijama”, rekla je ona.
Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić, prema riječima Gorinjac, očito je dobio instrukciju da na gotovo svako pitanje odgovara sa – “nemam komentar” ili da jednostavno ne odgovori ništa.
“Od Grubešića niko ne traži komentar, jer on nije nekakav analitičar. Od njega se traži informacija. U posljednje vrijeme smo imali niz slučajeva za koje je postojao ogroman interes javnosti, pa se očekivalo i da se Tužilaštvo očituje o njima i objasni zašto je ili nije pokrenulo postupak. Ma koliko tražili informaciju, od Grubešića je nećemo dobiti, jer Tužilaštvo se ponaša kao da se to uopće ne dešava”, kaže Gorinjac.
Ističe da su novinari ne mogu uopće nadati da će preko portparola osigurati sagovornika iz Tužilaštva za neku temu ili gostovanje u emisijama.
“Postalo je problem doći i do informacija u pogledu šture statistike koja se odnosi na rad Tužilaštva i tužilaca. Postavlja se pitanje svrhe postojanja portparola Tužilaštva i službe za informiranje. Mišljenja sam da Tužilaštvo treba imati portparola, ali da njegova komunikacija s medijima ne može više biti jednosmjerna u pogledu slanja šturih saopćenja i snimaka njegovih izjava. Ovim pitanjem se konačno mora pozabaviti pravosudna zajednica, a u najmanju ruku VSTV i dati instrukciju Tužilaštvu da poradi na transparentnosti”, zaključuje Gorinjac.
Tatjana Sekulić, izvršna producentica televizije N1, u svom e-mailu Grubešiću navela je da se ne radi o ataku na njega, ali da je plaćen da bude glasnogovornik Tužilaštva.
“Ukoliko je politika da novinarima ne govorite ništa, šaljete ‘kancelarijske uratke’, odgovarate ‘bez komentara’, upućujete na web stranicu ili ne odgovarate ništa, bilo bi dobro da to i zvanično saopćite, a samim time tu poziciju ‘ukinete’, jer ipak je plaćena našim i novcem ostalih građana”, navodi Sekulić u obraćanju Grubešiću.
O reagovanju novinara i urednika, Grubešić je za BIRN BiH odgovorio: “Svi novinari koji nisu zadovoljni, mogu ponovno dostaviti upite, te će ih Tužiteljstvo razmotriti”.
BIRN BiH je i ranije pisao o netransparentnom odnosu koji pravosudne institucije imaju prema medijima, što otežava informisanje javnosti o procesuiranju korupcije, organiziranog kriminala i predmeta ratnih zločina.
