S obzirom da se Ganguly, koji ima indijsko državljanstvo, nalazi u bjekstvu, suđenje GIKIL-u može početi ukoliko dođe do razdvajanja predmeta, pojasnio je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) portparol Tuzlanskog tužilaštva Admir Arnautović.
“Optužnica je potvrđena i za pravno lice GIKIL, tako da u tom dijelu može početi suđenje ukoliko se razdvoji postupak. Njemu se u odsustvu ne može suditi. Tražili smo izdavanje međunarodne potjernice, ali o tome odlučuje Sudsko vijeće, a ne sudija koji je potvrdio optužnicu. Čekamo odgovor Suda u tom dijelu”, kazao je Arnautović za BIRN BiH.
Ganguly je pred samo podizanje optužnice smijenjen sa ove funkcije te je napustio BiH nakon što mu je Općinski sud u Lukavcu ukinuo mjere zabrane i nakon što mu je vraćena putna isprava.
Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je predlagalo određivanje mjere pritvora za Gangulyja zbog bojazni da će napustiti BiH, a nakon toga i da mu se produže mjere zabrane, što je Sud odbio i ukinuo ove mjere.
Prema dostupnim informacijama, Ganguly se nalazi u Velikoj Britaniji. Po međunarodnoj potjernici, on se, teoretski, može uhapsiti i predati istražnim organima BiH.
Optuženi je, po zakonu, a na što je bio upozoren, bio u obavezi da o svakoj promjeni adrese obavijesti Sud ili Tužilaštvo, što nije učinio i što dodatno otežava njegovu dostupnost pravosuđu.
Optuženim Gangulyju i pravnom licu GIKIL se na teret stavlja propuštanje izvršenja obaveza iz okolinske dozvole Federalnog ministarstva turizma i okoliša, prema kojoj je GIKIL u periodu od pet godina – od 2012. do 2017. – bio dužan izvršiti ulaganja u iznosu od 111 miliona konvertibilnih maraka (KM) u ekološke projekte, a što bi dovelo do prestanka emisije štetnih polutanata u zrak, vodu i tlo.
“Zbog propuštanja ulaganja u ekološke projekte, različitim vještačenjima i stručnim analizama zraka, vode i tla, nakon nekoliko događaja u kojima je došlo do izlijevanja katrana, amonijačne vode ili drugih štetnih materija u rijeku Spreču i okolinu Lukavca tokom 2018. godine, utvrđeno je da je emisija štetnih i otrovnih polutanata, od kojih su neki i kancerogeni, dostizala od 500 do 150.000 puta veće vrijednosti u odnosu na dozvoljene granične vrijednosti”, naveli su iz Tužilaštva u Tuzli.
