Sud je prihvatio kao dokaz odluku o imenovanju Ratnog predsjedništva “opštine Srebrenica/Skelani” od 14. jula 1995. godine, koju je donio Radovan Karadžić.
Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS), Haški tribunal je nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Prihvaćena je i brošura fotografija izdvojena iz videozapisa sa suđenja u Srebrenici. Nakon prigovora Odbrane na autentičnost i zakonitost dokaza, Sud nije prihvatio knjigu za identifikaciju bosanskih muslimana, te presretnute razgovore između viših oficira Vojske Republike Srpske (VRS).
Predrag Tomić, tužilac Tužilaštva BiH, kazao je da su za Tužilaštvo autentični dokazi koje je kasnije Sud odbio jer su dobijeni iz Haaga.
Na ovom ročištu je dogovoreno da će Tužilaštvo BiH naredni put uložiti listu “Projekat identifikacije Podrinje”, a tužilac Tomić je rekao da tim dokazom namjerava dokazati kako su postojale masovne grobnice u julu 1995. godine, te da su osobe s te liste stradale tokom njihovog prelaska na slobodnu teritoriju.
Za genocid počinjen u Srebrenici, Tužilaštvo BiH tereti Dragomira Vasića, Miodraga Josipovića, Branimira Tešića, Danila Zoljića i Radomira Pantića. Optuženi su za prisilno premještanje, transport i zarobljavanje, a neki od njih i za pogubljenja muškaraca i dječaka.
Prema optužnici, Josipović je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB), a Tešić zamjenik komandira Policijske stanice u Bratuncu. Vasić je, kako je navedeno, bio komandant štaba policijskih snaga iz Zvornika i načelnik Centra javne bezbjednosti (CJB) Zvornik, Zoljić komandant posebnih jedinica CJB-a, a Pantić komandir Prve čete PJP-a.
Nastavak suđenja zakazan je za 4. decembar.
