Radi se o monitoringu riješenih žalbenih postupaka od strane Ureda za razmatranje žalbi (URŽ) BiH, koji su objavljeni na centralnom portalu za javne nabavke BiH, a obuhvata period od 1. januara do 31. maja 2018. godine.
Kako je kazao Damir Šabanić iz Udruženja građana (UG) “Justicia”, lider “Account” monitoring tima, utvrđeno je da je od 200 odluka URŽ-a, njih 137 doneseno u korist žalitelja, dok je u 58 odluka zaključeno da žalba nema osnove. U pet slučajeva nije bilo moguće analizirati dokumentaciju jer je pogrešno skenirana.
“Od 137 odluka donesenih u korist žalitelja od strane URŽ-a BiH, 64 odluke definišu novčanu nadoknadu od strane ugovornih strana prema advokatima, koji su u žalbenim predmetima zastupali žalitelje. Analizirajući te 64 odluke, došli smo do razultata da ugovorni organi trebaju isplatiti iznos od 67.000 KM advokatima koji su zastupali žalbenu stranu”, rekao je Šabanić.
Istakao je kako ovaj pokazatelj jasno definiše da ugovorni organi u Bosni i Hercegovini, pored toga što pogrešno provode procese javnih nabavki, dodatno opterećuju džepove poreznih obveznika, jer novcem građana plaćaju greške koje su sami počinili.
“Postavlja se pitanje da li ugovorni organi snose neku odgovornost za svoje greške. Snose u tom dijelu da javnim novcem plate advokate koji su zastupali ponuđače u žalbenom postupku. Otvara se pitanje da li je ovo još jedan promašaj koji se tiče procesa javnih nabavki u BiH. Da li je ovo još jedan korupcioni mehanizam koji isključivo opet ide na teret poreznih obveznika?”, naveo je Šabanić.
Od ukupno 195 riješenih žalbenih predmeta, njih 111 je riješeno u Mostaru, 48 u Sarajevu i 36 u Banjaluci.
U procesima javnih nabavki ponuđači se najviše žale na odluke “Elektroprivrede BiH” (19) i “Elektroprivrede RS” (13). Od 19 žalbi prema “Elektroprivredi BiH”, njih 18 je doneseno u korist žalbene strane, dok je u slučaju “Elektroprivrede RS”, od 13 žalbi, isto toliko doneseno u korist žalbene strane.
“Ovaj pokazatelj nam jasno govori da elektroprivrede uglavnom gube sporove ukoliko se na njihove odluke u procesima javnih nabavki neko od ponuđača žali”, kazao je Šabanić.
Naglasio je da se najveći broj žalbi ponuđača odnosi na odluke ugovornih organa o izboru najpovoljnijeg ponuđača, te sadržaj tenderske dokumentacije.
