Članak

Većina LGBT osoba i dalje nema povjerenja da prijavi napade (VIDEO)

2. Avgusta 2018.12:33
U protekle dvije godine Sarajevski otvoreni centar (SOC) je dobio u prosjeku 30 prijava slučajeva nasilja nad LGBT osobama, kažu u ovoj organizaciji za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Uprkos povećanju prijava, navode, reakcija pravosudnih institucija je još uvijek jako spora. Žrtve napada zbog seksualne orijentacije ili rodnog identiteta zato još uvijek nemaju povjerenja u institucije da prijave napade iako su udruženja koja se bave pitanjima ljudskih prava i institucije unaprijedile saradnju, kažu sagovornici BIRN-a BiH.

Vladana Vasić, rukovoditeljica zagovaranja pri SOC-u, ističe kako se ljudi plaše prijaviti napad.

“Plaše se posljedica po njihov život, pa čak i kad prijave, dobiju od institucija odgovor koji je neodgovarajući, što svim ostalim LGBT osobama – jer zajednica je mala – šalje poruku da institucije neće reagovati na adekvatan način”, kaže Vasić u razgovoru za BIRN BiH.

Aktivistkinja i feministkinja iz Fondacije CURE, Vildana Džekman navodi da je važno pitanje “outovanja”, odnosno javnog otkrivanja seksualne orijentacije, jer u suprotnom, u slučaju napada, nema podataka da li je osoba prijavila da se napad desio zbog seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.

“Ako vas neko pretuče na ulici zato što ste žena ali ste odjeveni kao muškarac, rijetko se desi da postoji određena doza povjerenja da se kaže istina, da se desio napad zbog ovoga. (…) Tako da su to sve jako veliki problemi, posebno ukoliko se vi i ‘outujete’. Nemamo mi veliku garanciju da to neće procuriti van, da neće neko reći sutra da ste vi prijavili zbog toga i toga”, smatra Džekman.

Neke osobe iz LGBT zajednice nisu pristale javno govoriti za BIRN BiH o ovome.

Prema istraživanju SOC-a, prošle godine zabilježen je pad povjerenja LGBT osoba u policiju, pravosuđe i generalno institucije.

Vasić ukazuje da se nezadovoljstvo povećalo do čak 80 posto i da se to može povezati sa činjenicom da od svih slučajeva javnih napada niti jedan nije procesuiran. Ona smatra da LGBT osobe to vide preko medija i onda ne vjeruju da će doći do zaštite njihovih ljudskih prava.

“Fondacija CURE je imala prije nekoliko godina jedan slučaj napada na jednu našu aktivistkinju lezbijku i desio se napad ispred kafane u Sarajevu. (…) Bilo je slučajeva također verbalnih napada, zabrane ulaska u ugostiteljske objekte, zabrane ljubljenja između dvije djevojke. Dva slučaja su bila da se zabranjuje ulazak u kafić djevojkama zbog toga što se ljube”, kaže Džekman.

U izvještaju Evropske komisije o napretku BiH ka euroatlantskim integracijama se ukazuje da je procesuiranje zločina iz mržnje i jezika mržnje u kontekstu nasilja nad osobama iz LGBT zajednice nedovoljno. Prošli napadi na osobe iz LGBT zajednica nisu završili podizanjem optužnica. Prema ovom izvještaju, istospolni parovi prolaze kroz kontinuiranu diskriminaciju, a pravni sistem ne poštuje njihova društvena i ekonomska prava.

Džekman pojašnjava kako, prema istraživanju iz 2014. godine, oko 50 posto građana i građanki u BiH smatra da je homoseksualnost bolest, a više od 40 posto smatra da ne bi napali LGBT osobe, no da ih ne žele u svojoj blizini.

“Vi ne možete nikad biti sigurni kada neko ne želi nekoga u svojoj blizini, da to nešto onda neće izaći iz te osobe, da izvrši napad, da izvrši podsmijeh, da izvrši izgovaranje ružnih riječi i nešto slično”, ističe Džekman.

SOC od 2013. godine obučava policiju o radu na zločinima počinjenim iz mržnje nad LGBT osobama. Odnedavno je u sarajevskom tužilaštvu određena kontakt-osoba kojoj se slučajevi mogu prijaviti, a kako navode iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, svaka policijska uprava također ima takvu kontakt-osobu.

Olga Vukša, operativni analitičar u odjeljenju za odnose s javnošću Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, smatra da su edukacije dale pozitivne rezultate i da građani, a posebno LGBT osobe, lakše pristupaju policijskim službenicima i prijavljuju slučajeve u kojima su oštećeni.

Ona pojašnjava da se krivična djela ne razvrstavaju po oštećenim osobama, te da zbog toga nema konkretnih podataka o broju napada na LGBT osobe. Nema puno slučajeva, ističe, gdje je prijavljeno da se napad desio iz koristoljublja ili drugih pobuda samo zato što neko pripada LGBT populaciji.

Vukša pojašnjava da je bilo slučajeva fizičkih napada, među kojima je i napad na učesnike Filmskog festivala “Merlinka”.

“Nažalost, do tog događaja je došlo bez obzira što je javni skup bio uredno prijavljen po svim zakonskim procedurama. Međutim, došlo je do jednog propusta u osiguranju, jedna grupa osoba je ušla i fizički napala četiri ili pet učesnika filmskog festivala. (…) Zbog propusta koji se desio u osiguranju, disciplinski su sankcionisani i policijski službenici Policijske uprave Novo Sarajevo”, kaže Vukša.

Džekman naglašava da se napadi dešavaju i na društvenim mrežama, te da je to jedan od najčešćih načina kako se vrši represija nad LGBT osobama da uopće ne izlaze u javni prostor.

“Da ponovim da su policijski službenici tu radi građana, da policijskim službenicima u obavljanju njihovih službenih zadataka ne znači ništa ni bilo čija nacionalna, vjerska, rasna i seksualna orijentacija i politička pripadnost”, kaže Vukša.