This post is also available in: English
Nuspahić je kazao da je u toku postupka Tužilaštvo predočilo dovoljan broj dokaza na osnovu kojih Tintor može biti proglašen krivim.
Brojni svjedoci, kako je rekao tužilac, opisali su napad na civilno stanovništvo u Vogošći, na osnovu čega proizlazi da je taj napad bio širok i rasprostranjen.
Tužilac je dodao da se tokom napada slijedio obrazac u kojem je dolazilo do pretresa kuća, razoružanja, privođenja, nezakonitog zatvaranja i ubistava civila nesrpske nacionalnosti.
“Svi zatvoreni su bili civili. Činjenica je da su pojedini imali oružje, ali to ne dovodi u pitanje njihov status. Sami su predali oružje”, naveo je tužilac.
Nuspahić je kazao da je optuženi Jovan Tintor znao za napad jer je bio predsjednik Kriznog štaba, koji je imao apsolutnu vlast u Vogošći. Kako je rekao tužilac, nesporno je da je Tintor imao presudnu ulogu na sastancima Kriznog štaba.
Tužilaštvo BiH tereti Tintora, kao bivšeg predsjednika Kriznog štaba općine Vogošća, za mučenje, tjeranje na prinudne radove i ubistva Bošnjaka i Hrvata u logorima i na drugim lokacijama u Vogošći.
Nuspahić je naveo da je Krizni štab postao najviši organ u Vogošći koji je formirao logore na tom području i imenovao kao upravnika Branu Vlaču – kojeg je Sud BiH osudio na 13 godina zatvora.
Iz izjava svjedoka i materijalne dokumentacije, kako je rekao tužilac, vidljivo je da je Tintor bio upoznat sa zarobljavanjem civila i lokacijama gdje su smještani.
“Veći broj zatvorenih je odveden u nepoznatom pravcu. Neki od njih su ekshumirani, a veći broj se vodi kao nestali”, dodao je tužilac.
Prema njegovim riječima, stanovništvo sela Svrake je smješteno u kasarnu u Semizovcu, a potom u logor “Bunker”, “Nakinu garažu” i “Planjinu kuću”. Kazao je da je 27 zarobljenika odvedeno iz “Planjine kuće” i ubijeno.
Tužilac je naveo da je Krizni štab donosio odluke i o tome koji civili će napustiti logor ili će biti razmijenjeni.
Završna riječ Odbrane zakazana je za 16. juli.
