Govoreći o braći, Mirza Čaušević je kazao da je čuo kako su 7. maja 1992. godine odvedeni u vojni garnizon, gdje su razdvojeni.
Svjedoka Čauševića rat je zatekao u Austriji, dok su mu u Brčkom ostali majka, braća Muhamed i Rasim, te drugi članovi porodice.
“Rasim je odveden na jednu stranu, da skuplja staklo, a Muhamed u ‘Luku’. Poslije rata sam saznao da ih je bilo tridesetak. Skupljali su staklo u centru grada i da su viđali svašta – ubijene ljude”, rekao je Čaušević.
Pojasnio je da je od komšije koji je skupljao staklo s Rasimom saznao da je “u neka doba Jelisić izašao” i uveo Rasima u zgradu policije. Od komšije je saznao da Rasim “više nije izašao”. Gorana Jelisića je Haški tribunal 2001. osudio na 40 godina zatvora za ratni zločin u Brčkom.
Posmrtni ostaci brata Rasima pronađeni su u sekundarnoj masovnoj grobnici “Gorica”, izjavio je svjedok.
Brat Muhamed je iz “Luke” pušten nakon što se neki vojnik sažalio zbog njegovog zdravstvenog stanja. Mirza Čaušević je kazao da se jedne prilike čuo s Muhamedom, koji mu je tada rekao da ne može pričati o dešavanjima u Brčkom.
Prema kazivanju svjedoka, Muhameda su u ljeto 1992. iz stana odvela dvojica vojnika, a od izbjeglica je čuo da je Muhamed bio u Batkoviću i da je bio bolestan.
“Saznao sam da su ga jedno jutro našli mrtvog”, posvjedočio je Čaušević, istaknuvši da Muhamedove posmrtne ostatke nikada nije pronašao.
Svjedok je rekao da je optuženog Ristanića znao iz viđenja, ali da se nikad nisu družili.
Tužilaštvo BiH tereti Đorđa Ristanića da je, kao predsjednik Ratnog predsjedništva u Brčkom, od aprilla do decembra 1992. godine učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon Bošnjaka i Hrvata, ubistvima, zatvaranjem, mučenjem i drugim djelima.
Suđenje će se nastaviti 20. marta.
