Ovo je jedan od zaključaka publikacije Ključni problemi u procesuiranju korupcije, koju je uradila organizacija “Analitika”.
Prema nalazima iz izvještaja, BiH kontinuirano usklađuje svoje zakone s međunarodnim standardima, ali još uvijek to nije za potpuno zadovoljavajuću ocjenu. Najočitiji primjer neusklađenosti su kazne za koruptivna ponašanja.
Za krivično djelo primanja dara i drugih oblika koristi Krivični zakon Republike Srpske (KZ RS) propisuje kaznu od dvije do deset godina zatvora, dok je za isto djelo prema drugim zakonima koji se primjenjuju u BiH propisana kazna do godinu dana.
Razlike u neusklađenosti sankcija, kako se navodi u publikaciji, izražene su i u ostalim koruptivnim djelima. Prema preporuci međunarodnih organizacija, entiteti su u obavezi da mijenjaju krivične zakone i u pogledu uvođenja “koncepta trećih strana”. Riječ je o učesnicima u podmićivanju, gdje korist može biti namijenjena trećoj osobi, a ne samo službeniku, odnosno izvršiocu djela.
Inkriminiranje podmićivanja u privatnom sektoru može se smatrati primarnim zadatkom svih zakonodavnih tijela i obavezujuća je preporuka, naglašeno je u izvještaju. Nužno je, kako se nadalje navodi, usklađivanje pravnog okvira za borbu protiv korupcije unutar same države.
“To podrazumijeva prije svega ujednačavanje zaprijećenih kazni u smislu da će počinilac istog djela na teritoriji cijele BiH dobiti istu kaznu bez obzira u kojem dijelu države živi”, navedeno je u publikaciji.
Primjena pojedinih inkriminacija je, prema publikaciji, neučinkovita, a praksa pokazuje da nepreciznost predstavlja značajan problem kod procesuiranja ovih djela. Također, statistika govori o malom broju procesuiranih predmeta.
U kontekstu međunarodnih standarda, BiH mora kontinuirano razmatrati neobavezujuće preporuke i svoja zakonska rješenja prilagođavati stvarnim potrebama borbe protiv korupcije.
“Svakako je primarno potrebno razmotriti inkriminiranje ‘nezakonitog bogaćenja’ kao posebne ili krajnje mjere protiv korupcije, što su za rješenje usvojile mnoge zemlje u svijetu”, navodi se u publikaciji “Analitike”.
Pojašnjeno je da ovo pravno rješenje Bosna i Hercegovina nije usvojila zbog ustavnih problema koji se ogledaju u principu pretpostavke nevinosti, s kojim bi inkriminacija nezakonitog bogaćenja bila u sukobu.
Navedeno je i mišljenje stručne javnosti da jedino oduzimanje imovine stečene kriminalom može imati preventivni i represivni uticaj na počinioce.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), što stoji u jednom od poglavlja dokumenta, kroz izvještaje o svom radu prihvata ocjenu da je pravosuđe neučinkovito u pogledu procesuiranja korupcije.
U jednom od izvještaja VSTV-a je među razlozima neučinkovitosti pravosuđa naveden nedostatak adekvatne stručne osposobljenosti i nedovoljno iskustvo pojedinih tužilaca koji postupaju u ovim predmetima.
