Momir Tanasijević je kazao da je poslije pada Srebrenice otišao u policijsku zgradu, i tamo zatekao neke osobe, a među njima je prepoznao “Mustafu”, kojem se ne može sjetiti prezimena.
“Jedno vrijeme su išli s nama tovariti kamen u Jadru. Tovarili su kamene ploče i istovarali u fabrici. Išli su sa mnom dva ili tri puta”, pojasnio je Tanasijević.
Kada su išli da rade, kako je posvjedočio, imali su hranu i cigarete, i “sve”, a poslije su odlazili na mjesto gdje su spavali. Jedne prilike, stari čovjek kojem su ubili sina, prema svjedoku, rekao je da ih ubiju, a Slobodan Maksimović je kazao: “Prije ćeš mene ubiti.”
Na upit ko je Maksimović, Tanasijević je odgovorio da je bio radnik šumske uprave “Drina”, odnosno vozač direktora.
Svjedok nije precizirao koliko su zatvorenici ostali u Policijskoj stanici Skelani, pojasnivši da mu je Savo Novaković rekao da ih je odvezao na razmjenu u Vlasenicu.
Tanasijević je svjedočio na suđenju Miodragu Josipoviću, Branimiru Tešiću, Dragomiru Vasiću, Danilu Zoljiću i Radomiru Pantiću. Oni su optuženi za genocid u Srebrenici zbog učešća u prisilnom premještanju, transportu, zarobljavanju, a neki od njih i u pogubljenju muškaraca i dječaka.
Prema optužnici, Josipović je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB), a Tešić zamjenik komandira PS-a u Bratuncu. Vasić je, kako je navedeno, bio komandant štaba policijskih snaga iz Zvornika i načelnik CJB-a Zvornik, Zoljić komandant posebnih jedinica CJB-a, a Pantić komandir Prve čete posebnih jedinica policije.
Na ovom suđenju je trebao svjedočiti zaštićeni svjedok, ali zbog neodgovaranja na pozive nije uredno obaviješten da pristupi.
Nastavak suđenja zakazan je za 30. januar.
