Bez nove Strategije za ratne zločine, manje presuda i optužnica

Sud BiH je u protekloj godini osudio 34 osobe na 279 i po godina zatvora zbog ratnih zločina, počinjenih ubistvima, silovanjima, mučenjima širom BiH, kao i za genocid u Srebrenici.

U odnosu na prošlu godinu, 27 osoba je manje osuđeno a izrečeno je i 68 manje godina zatvora.

Tokom 2017. godine Tužilaštvo BiH je podiglo 22 optužnice protiv 33 osobe. U decembru je optuženo čak devet osoba. U odnosu na prošlu godinu Tužilaštvo BiH je podiglo 20 optužnica manje i optužilo 82 osobe manje.

Slabiji rezultati u radu omogućeni su i neusvajanjem izmjena rokova Strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Ova Strategija je usvojena u decembru 2008. godine i predviđala je da svi najsloženiji predmeti budu završeni u roku od sedam godina. Iako to nije urađeno, već preko godinu dana se čeka na usvajanje izmjena rokova Strategije.

Najviše pažnje u protekloj godini izazvala je oslobađajuća nepravosnažna presuda Naseru Oriću i Sabahudinu Muhiću, zbog optužbe za ubistvo tri ratna zarobljenika srpske nacionalnosti u selima oko Srebrenice. Nakon presude, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je Srbe da napuste pravosudne institucije, ali niko se nije odazvao pozivu.

Presuda je izazvala brojne turbulencije u pravosuđu, pa je tako Centar za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske dostavio Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) spisak 15 sudija i tužilaca, koji, prema njima, radi protiv srpskog naroda.

Na prijedlog predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije usvojeni su zaključci, prema kojima se predviđa mogućnost razrješenja sudija i tužilaca bez provedenog disciplinskog postupka, a što je povuklo i reakcije međunarodnih zvaničnika u BiH.

Nakon pritiska međunarodne zajednice, te javne prepiske između predstavnika pravosudnih institucija na državnom i entitetskom nivou, VSTV je korigovao svoje zaključke.

Novi predsjednik, stari problemi

 Početkom godine u Sudu BiH, na dužnost predsjednika stupio je Ranko Debevec. Njegov izbor je bio kontraverzan i poljuljao je odnose u VSTV-u zbog relativno malog iskustva koji je Debevec imao prije imenovanja.

Nakon napada koji su uslijedili na Državni sud po izricanju oslobađajuće presude Naseru Oriću i Sabahudinu Muhiću za zločine u selima oko Srebrenice, Debevec je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) izjavio da sudije rade „po zakonu“.

„Sud BiH radi profesionalno, u skladu s ponuđenim dokazima od Tužilaštva BiH, a ne temeljem političkih i medijskih špekulacija i pritisaka“, rekao je Debevec.

Pred Sudom BiH u zadnjih 12 mjeseci osuđeno je 27 osoba manje nego u 2016., a izrečeno je 68 godina manje zatvora.

Pravosnažnim presudama u 2017. osuđeno je 18 osoba. Najveće kazne od po 20 godina zatvora izrečene su Dušku Jeviću i Mendeljevu Đuriću za pomaganje u genocidu u Srebrenici.

Ustavni sud BiH je djelimično uvažio njihove apelacije koje se odnose na primjenu blažeg krivičnog zakona i ukinuo drugostepenu presudu Suda BiH kojom je nekadašnji komandant Centra za obuku na Jahorini Specijalne brigade policije Republike Srpske Jević osuđen na 32, a komandir čete u istom centru Đurić na 28 godina zatvora. Nakon odluke Ustavnog suda, Apelaciono vijeće im je smanjilo kazne na po 20 godina za učešće u ubistvima u Kravici i prisilnom premještanju civilnog stanovništva s područja Srebrenice.

Uz kazne Jeviću i Đuriću, pravosnažnim presudama je dosuđeno ukupno 162 godine zatvora.

Najmanja pravosnažna kazna je izrečena Peri Radišiću koji je zbog nečovječnog postupanja prema civilima 1994. u Tesliću dobio dvije godine zatvora.

Za razliku od 2016., kada je zaključeno šest sporazuma o priznanju krivnje, u 2017.  nije bilo presuda po priznanju.

Još uvijek nepravosnažnim odlukama 16 osoba je osuđeno na ukupno 127 i po godina zatvora. Najveću jedinstvenu kaznu od 14 godina je dobio Ivan Medić zbog zločina u logoru Dretelj kod Čapljine. Na 14 godina zatvora je nepravosnažnom presudom osuđen i Goran Mrđa zbog zločina u Sanskom Mostu, ali je Apelaciono vijeće ukinulo presudu i odredilo novo suđenje.

Pravosnažno je oslobođeno krivnje 12 osoba, dok su nepravosnažnim presudama oslobođene 23 osobe.

Svakako najveću pažnju javnosti, ali i oštre komentare predstavnika vlasti je izazvala nepravomoćna presuda kojom su početkom oktobra Naser Orić i Sabahudin Muhić oslobođeni krivice za ubistva tri zarobljenika srpske nacionalnosti u Bratuncu i Srebrenici.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je nakon presude pozvao Srbe da napuste Sud i Tužilaštvo BiH, dok su drugi zvaničnici navodili da je “dovoljno da budete Srbin” pa da pred Sudom BiH budete osuđeni za ratni zločin.

Sporni zaključci, spornija Strategija

Centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS-a je nakon presude Oriću poslao dopis VSTV-u optužujući 15 sudija i tužilaca iz državnih institucija za antisrpsku pristrasnost.

VSTV je razmatralo ovu informaciju, te je predsjednik Goran Tegeltija predložio izmjene na osnovu kojih bi se ovakvi nosioci pravosudnih funckija mogli smijeniti. Na ovu odluku su reagirali brojni domaći i međunarodni zvaničnici, udruženja sudija i tužilaca u Federacije BiH, pa čak i Udruženje sudija Suda BiH.

Nakon pisma iz Europske komisije, VSTV je zadužio Stalnu komisiju za legislativu da predloži izmjene i dopune internih akata u cilju implementacije Misije stručne procjene Evropske unije po pitanju postupka imenovanja i disciplinskog postupka  u pravosuđu u BiH. Time je izmjenjen sporni zaključak za uvođenje mogućnosti za razrješenje bez provedenog disciplinskog postupka.

Pravosuđe se u 2017. godini bavilo izmjenama i dopunama  Državnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina. Vijeće ministara BiH je Strategiju usvojilo u decembru  2008. godine, a u dokumentu je navedeno da teži predmeti ratnih zločina su trebali biti završeni u roku od sedam godina, a ostali za 15 godina. Budući da rokovi nisu ispoštovani,  Vijeće ministara BiH je formiralo Radnu grupu za izmjene Strategije.

Nakon više mjeseci pregovora, nije došlo do dogovora, a potpredsjednica VSTV-a Jadranka Lokmić-Misirača je kazala da se rokovi iz Strategije ne može promijeniti dok se ne sagledaju neki osnovni parametri, odnosno ne utvrdi tačan broj predmeta ratnog zločina i broj tužilaca koji rade na njima.

“U tom smislu – ako imamo 20 tužilaca, ako je norma četiri, da vidimo koliko godišnje predmeta može uraditi Tužilaštvo BiH, koliko entitetska tužilaštva”, rekla je Lokmić-Misirača.

Tokom 2017. godine Tužilaštvo BiH je podiglo 22 optužnice protiv 33 osobe. U odnosu na prošlu godinu Tužilaštvo BiH je podiglo 20 optužnica manje i optužilo 82 osobe manje.