“Niti je Herceg-Bosna bila država, niti je to htjela postati, ali je htjela postati eventualno federalna jedinica u BiH”, kazao je profesor ustavnog prava Zvonko Miljko, dodavši da HZHB nije tražila međunarodna priznanja, niti je provodila izbore ili imala pravni akt da se izdvoji iz BiH.
Miljko, koji je pozvan kao svjedok ekspert, rekao je da mu je poznata Odluka o uspostavi HZHB-a iz 1991. godine, te da se “iz nje ne može iščitati pitanje da je bio zahtjev za čistu i ekskluzivnu teritoriju”. Kako je kazao, prema Ustavu bivše Jugoslavije, ostavljena je mogućnost da se općine udruže u zajednicu.
Naglasio je da ta odluka govori o jednoj zajednici koja je definisana naprije kao politička, ekonomska i kulturna, a potom i teritorijalna.
“Ja sam to u tom trenutku doživio kao obranu života, slobode i vlasništva”, rekao je svjedok, negiravši da u političkim ili pravnim aktima postoji poveznica ove odluke s Banovinom Hrvatskom.
Mile Puljić, nekadašnji komandant Druge bojne Druge brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO), optužen je za zločine nad bošnjačkim stanovništvom na području Mostara.
Prema optužnici, Puljić je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu u sklopu kojeg su vršeni prisilni nestanci, hapšeni Bošnjaci i zatvarani u zatvore i logore. Također, odvođeni su na prinudne radove na prvu liniju fronta, te u živi štit.
Svjedok je negirao i da je HZHB donijela bilo kakav pravni akt kojim bi prihvatila podjelu BiH, naglasivši da se pojam “podjela” zloupotrebljava, te da “unutrašnji ustroj nije podjela”.
Na pitanje Tužilaštva BiH da li se u Odluci o formiranju HVO-a vidi plan i cilj o postojanju hrvatske države unutar BiH, svjedok je odgovorio da to nigdje ne vidi.
Suđenje će se nastaviti 8. novembra, kada će optuženi svjedočiti u svoju korist.
