Presude za terorizam zaustavile odlaske u Siriju

Presude za terorizam donesene su u 11 predmeta, od kojih je u osam slučajeva potpisan sporazum o priznanju krivice, dok su u tri predmeta potvrđene prvostepene presude.  U protekloj godine donesena je i jedna nepravosnažna presuda.

Šef Odsjeka za terorizam Tužilaštva BiH Dubravko Čampara smatra da je urađen dobar posao jer su zaustavljeni odlasci na ratišta van teritorije Bosne i Hercegovine.

“U 2016. godini nije evidentiran niti jedan odlazak na strana ratišta”, kaže Čampara za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Prema podacima obavještajnih agencija, 200 pripadnika selefijske zajednice je od 2012. godine otputovalo u Siriju i Irak, gdje su se borili sa džihadističkim grupama, uključujući Islamsku državu i El-Nusru, koja je povezana s Al-Kaidom.

Iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) navode da je barem 30 njih ubijeno u sukobima, a preko 50 ih se do sada vratilo u BiH. U ljeto 2014. godine bh. vlasti su usvojile zakonske reforme, uvodeći krivično djelo “protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama”.

Sve presude za terorizam u toku prošle godine su bile u vezi s boravkom na stranim ratištima.

Najveća presuda za poticanje

Najveća prošlogodišnja presuda za terorizam izrečena je početkom juna, kada je Apelaciono vijeće osudilo Huseina Bilala Bosnića na sedam godina zatvora zbog javnog podsticanja na terorističke aktivnosti te vrbovanja i organizovanja terorističkih grupa.

Bosnić je proglašen krivim što je tokom 2013. i 2014. javno, na skupovima na kojima je okupljao pripadnike selefijske zajednice, držao govore i upućivao javne poruke s ciljem podsticanja na priključenje Islamskoj državi.

U martu prošle godine, Apelaciono vijeće potvrdilo je presudu kojom je Husein Erdić osuđen na tri i po godine, Mithat Trako na godinu i po, a Nevad Hušidić i Merim Keserović na po godinu zatvora. Erdić je proglašen krivim što je organizovao odlazak Hušidića i Keserovića na strana ratišta, što su ova dvojica i pokušali, ali su uhapšeni na sarajevskom aerodromu, dok je im je Trako, kako stoji u presudi, dao novac za kupovinu avionskih karata.

Osam osoba je tokom prošle godine potpisalo sporazume o priznanju krivice za ratovanje na području Sirije ili pružanje pomoći borcima Islamske države. Tako su na kazne od po godinu dana osuđeni Emin Hodžić, Fatih Hasanović, Senad Koštić, Fikret Hadžić, Mirel Karajić, Almir Džinić, Nermin Šabić i Nedžad Mujić. Kasnije je Mujić kaznu zatvora zamijenio novčanom, odnosno uplatio je nešto više od 26.000 KM za više od osam mjeseci, koliko mu je ostalo da kaznu izdrži. Većina ostalih osuđenika je upućena na izdržavanje kazni.

U toku prošle godine Apelaciono vijeće je potvrdilo prvostepenu presudu iz maja 2016. kojom je Safet Brkića osuđen na tri godine zatvora zbog boravka u Siriji, gdje je učestvovao u terorističkim aktivnostima.

Nepravomoćnom presudm Sud BiH je sedmoricu optuženih osudio na ukupno 12 godina i pet mjeseci zatvora zbog ratovanja u Siriji i nedozvoljenog držanja oružja.

Enes Mešić je zbog ratovanja u Siriji osuđen na tri godine zatvora, Adem Karamuja na dvije, Mirza Kapić na godinu i po, Jasmin Jašarević i Salko Imamović na po godinu i četiri mjeseca, dok su Ibro Delić i Samir Hadžalić dobili po godinu zatvora. Istom presudom su Delić i Kapić osuđeni za nedozvoljeno držanje oružja, te su im izrečene jedinstvene kazne od godinu i jedanaest mjeseci, odnosno godinu i deset mjeseci zatvora.

Jedan postupak i petnaestak istraga

Uprkos činjenici da su presude zaustavile odlaske na strana ratišta, kako kaže tužilac Čampara, posao još nije završen pošto se trenutno čeka početak jednog suđenja, a ima i petnaestak otvorenih istraga u vezi s terorizmom.

“Vode se istrage protiv osoba za koje osnovano sumnjamo da su bile na stranim ratištima, te se prikupljaju dokazi. Ukoliko se dokazi prikupe, ti ljudi će biti optuženi. Za osobama za koje imamo dokaze da se nalaze tamo, raspisane su potjernice”, navodi Čampara te dodaje kako je raspisano preko deset potjernica.

U toku je sudski postupak protiv Mehmeda Tutmića, koji je prvobitno bio optužen u predmetu sa Enesom Mešićem i ostalima. On se nalazio u bjekstvu oko godinu i po, i za njim je bila raspisana potjernica.

Optužnica zbog sudjelovanja na ratištima Sirije i Iraka nedavno je podignuta protiv Osmana Abdulaziza Kekića, koji je u julu izručen u BiH iz Švedske, i koji je pod mjerama zabrane.

Pored odlazaka na strana ratišta, Državno tužilaštvo je vodilo istragu u predmetu “Rez” protiv Elvira Muratovića, Kemala Murića, Semira Salkovića, Zulfe Alajbegovića, Edina Tabakovića, Darka Pece, Elvira Mašića i Adisa Kešana, ali je ona obustavljena. Sumnjičeni su da su planirali teroristički napad koji je, kako je ranije navedeno, trebao biti izveden u Sarajevu za prošlu Novu godinu.

U Tužilaštvu BiH od početka prošle godine u Odsjeku za terorizam radi osam tužilaca, koji su imenovani kako bi se ubrzao rad na ovim predmetima.

U 2015. godini, kada je na predmetima terorizma radio jedan tužilac, Sud BiH je osudio ukupno šest osoba, na 49 godina zatvora. Pored prvostepenih presuda Bosniću te u predmetu “Erdić i ostali”, Apelaciono vijeće je u julu 2015. godine osudilo Harisa Čauševića na kaznu dugotrajnog zatvora od 35 godina zbog terorističkog napada na zgradu Policijske uprave Bugojno.

Senad Dupovac, jedan od advokata koji je u više predmeta zastupao optužene za ova krivična djela, smatra kako su tužioci Odjela za terorizam bili aktivniji od kolega iz Odjela za organizovani kriminal. Posebno se branilac osvrnuo i na broj tužilaca u odjelima, te da je do početka 2016. na predmetima terorizma radio samo jedan tužilac.

“Mislim da je Odjel za terorizam bio aktivniji, iz razloga zato što su više pod lupom javnosti u odnosu na druge. Faktički, uvijek se malo više gleda na predmete terorizma i, kad se sve uzme u obzir, mislim da su tužioci iz tog odjela više pod lupom javnosti”, kaže Dupovac te dodaje kako postoje predmeti organizovanog kriminala u kojima se po godinu i po ništa ne dešava.

Analitičar i profesor Vlado Azinović kaže da tužioci koji procesuiraju djela povezana s terorizmom rade u mjeri u kojoj imaju posla, odnosno onoliko koliko materijala za postupanje u tim slučajevima dobijaju od sigurnosnih službi.

On smatra i da je dobro što ti tužioci nemaju previše posla, jer i to na neki način svjedoči o tome koliko je BiH objektivno opasna zemlja.

“Bez obzira na to šta misli javnost, teško je dokazati da je neko zbilja bio u Siriji, a pogotovo da je bio angažiran u nekoj od skupina koje su Ujedinjeni narodi proglasili terorističkim, poput ISIL-a, Fatah Al-Shama ili Al-Kaide, te da je sudjelovao u borbama. Tužiteljstvo zato nudi mogućnost sporazumnog priznanja krivnje u zamjenu za blažu zatvorsku kaznu i obavezu svjedočenja u sličnim slučajevima u budućnosti”, kaže Azinović.

Što se tiče odlazaka građana BiH u Siriju i Irak, dodaje Azinović, oni su u 2016. potpuno prestali, ali se isti trend opaža i u cijeloj regiji, pa i šire, što je posljedica više stvari.

“Danas je znatno teže otputovati u Siriju negoli je to bilo 2013. ili 2014. jer sigurnosne službe posvuda pojačano motre na takve pokrete. Većina zemalja već više od dvije godine sankcionira odlaske na strana ratišta, pa je i to očito faktor odvraćanja. Uz to, stanje na bliskoistočnim ratištima je takvo da općenito opada entuzijazam za tu vrstu pothvata. Samo iz BiH do sada je tamo poginulo više od 60 osoba”, navodi on.

Azinović zaključuje kako vjeruje da je barem u BiH i regiji pomalo iscrpljena regrutacijska baza iz koje su se protekle četiri godine vrbovali pojedinci i skupine za odlaske u Siriju, kao i da je većina onih koji su željeli otići, već tamo.