Srijeda, 22 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Koalicija je utvrdila da je najmanje 130.000 ljudi nestalo ili ubijeno tokom ratnih dešavanja na teritoriji bivše Jugoslavije.

Dženana Karup-Druško iz Udruženja “Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u BiH”, kazala je da su dokumentovali 600 mjesta zatočenja i da raspolažu podatkom da je bilo zatočeno oko 160.000 ljudi.

“Karakteristika brojnih logora je da su ljudi iz njih izmještani na druge lokacije i vjerujem da ćemo dokazati da je to rađeno u svrhu etničkog čišćenja”, rekla je Karup-Druško.

Prema njenim riječima, od 160.000 zatočenih je 88.000 Bošnjaka, 12.000 Srba i 4.500 Hrvata.

Govoreći o rezultatima istraživanja na Kosovu, Bekim Blakaj je kazao da je najveći broj žrtava od bombardovanja NATO-a. Blakaj, koji radi na istraživanju ljudskih gubitaka “Kosovska knjiga pamćenja”, rekao je da nema općine u kojoj nije bilo stradanja na Kosovu, a među njima prednjači općina Đakovica.

Prema Blakaju, 13.173 čovjeka su izgubila život.

Slaven Rašković, koji radi na dokumentiranju ljudskih gubitaka u Hrvatskoj, govorio je o izazovima istraživanja 20 godina kasnije, kada je većina svjedoka mrtva, bolesna ili se ne želi prisjećati ratnih dešavanja.

Nataša Kandić, koordinatorica Koalicije za REKOM, kazala je da su na prostoru BiH u toku ratnih dešavanja stradala 743 državljanina Srbije i Crne Gore.

Prema njenim riječima, dokumentiranje ratnih žrtava i zatočeničkih objekata ima za cilj da doprinese osnivanju zvanične regionalne komisije za ustanovljavanje činjenica o ratnim zločinima.

Oko Koalicije za REKOM okupljene su nevladine organizacije – Udruženje “Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u BiH”, Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu Banja Luka, Fond za humanitarno pravo Srbije, Fond za humanitarno pravo Kosova i “Documenta” iz Hrvatske.

Oni iskazuju spremnost da doprinesu formiranju znanja i pamćenja o tome što se dogodilo u prošlosti, i pomognu državama da ispune svoju historijsku obavezu prema žrtvama, a to je javno priznanje svake pojedinačne žrtve, kao garancija neponavljanja zločina.

Kandić je izrazila nadu da će Samit u Rimu naredne godine rezultirati donošenjem deklaracije o osnivanju REKOM-a.

Najčitanije
Saznajte više
Sredoje Nović i Radomir Kovačević na konferenciji za medije Foto: Detektor
Amandmani SNSD-a na Zakone o VSTV-u i Sudu BiH
Nakon što su u prvom čitanju podržali zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, delegati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Domu naroda predstavili su amandmane kojima traže promjene u sastavu pravosudnih institucija, rasporedu njihovih sjedišta i načinu izbora članova VSTV-a.
Crnogorski državljanin traži odgodu izvršenja kazne za silovanja u Foči
Državljanin Crne Gore Milutin Đilas, kojeg je Vrhovni sud Republike Srpske pravosnažno osudio na šest godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog u aprilu 1992. na području Foče, zatražio je odgodu izvršenja kazne, potvrđeno je za Detektor.
Grad Laktaši nabavlja dron i fotoaparat uskih specifikacija
Potvrđeno osam godina zatvora za zločine u Foči