Članak

U BiH dokumentovano 600 mjesta zatočenja

13. Decembra 2016.17:05
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, Koalicija za REKOM danas je u Sarajevu prezentirala rezultate istraživanja o mjestima zatočenja, ljudskim gubicima i žrtvama rata u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i na Kosovu.

This post is also available in: English

Koalicija je utvrdila da je najmanje 130.000 ljudi nestalo ili ubijeno tokom ratnih dešavanja na teritoriji bivše Jugoslavije.

Dženana Karup-Druško iz Udruženja “Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u BiH”, kazala je da su dokumentovali 600 mjesta zatočenja i da raspolažu podatkom da je bilo zatočeno oko 160.000 ljudi.

“Karakteristika brojnih logora je da su ljudi iz njih izmještani na druge lokacije i vjerujem da ćemo dokazati da je to rađeno u svrhu etničkog čišćenja”, rekla je Karup-Druško.

Prema njenim riječima, od 160.000 zatočenih je 88.000 Bošnjaka, 12.000 Srba i 4.500 Hrvata.

Govoreći o rezultatima istraživanja na Kosovu, Bekim Blakaj je kazao da je najveći broj žrtava od bombardovanja NATO-a. Blakaj, koji radi na istraživanju ljudskih gubitaka “Kosovska knjiga pamćenja”, rekao je da nema općine u kojoj nije bilo stradanja na Kosovu, a među njima prednjači općina Đakovica.

Prema Blakaju, 13.173 čovjeka su izgubila život.

Slaven Rašković, koji radi na dokumentiranju ljudskih gubitaka u Hrvatskoj, govorio je o izazovima istraživanja 20 godina kasnije, kada je većina svjedoka mrtva, bolesna ili se ne želi prisjećati ratnih dešavanja.

Nataša Kandić, koordinatorica Koalicije za REKOM, kazala je da su na prostoru BiH u toku ratnih dešavanja stradala 743 državljanina Srbije i Crne Gore.

Prema njenim riječima, dokumentiranje ratnih žrtava i zatočeničkih objekata ima za cilj da doprinese osnivanju zvanične regionalne komisije za ustanovljavanje činjenica o ratnim zločinima.

Oko Koalicije za REKOM okupljene su nevladine organizacije – Udruženje “Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u BiH”, Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu Banja Luka, Fond za humanitarno pravo Srbije, Fond za humanitarno pravo Kosova i “Documenta” iz Hrvatske.

Oni iskazuju spremnost da doprinesu formiranju znanja i pamćenja o tome što se dogodilo u prošlosti, i pomognu državama da ispune svoju historijsku obavezu prema žrtvama, a to je javno priznanje svake pojedinačne žrtve, kao garancija neponavljanja zločina.

Kandić je izrazila nadu da će Samit u Rimu naredne godine rezultirati donošenjem deklaracije o osnivanju REKOM-a.

Elameri Škrgić Mikulić


This post is also available in: English