Krstić, bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), kojeg je Haški tribunal osudio na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici, tražio je da bude prijevremeno pušten na slobodu na osnovu zakona Poljske, gdje se nalazi na izdržavanju kazne.
U Krstićevom podnesku se navodi da je po poljskim zakonima najveća zatvorska kazna 25 godina, te da je moguće tražiti puštanje na prijevremenu slobodu nakon odsluženja 15 godina.
Krstić je naveo da je u Haški tribunal prebačen u decembru 1998. godine, od kada se nalazi u pritvoru, što znači da je do danas odslužio preko 15 godina.
U zahtjevu za prijevremeno puštanje, Krstić je priložio izvještaj psihologa iz zatvora u Poljskoj u kojem se navodi da je „pokazao značajnu rehabilitaciju“.
Međutim, sudija Meron je u odluci naveo da Krstić nije pokazao spremnost na saradnju s Haškim tužilaštvom, kao i da je uobičajeno da osobe osuđene pred Tribunalom budu puštene nakon odsluženja dvije trećine kazne, što Krstić još uvijek nije.
„Iako je Krstić pokazao neke znakove rehabilitacije, zločini za koje je osuđen su jako ozbiljni, i Krstić nije dokazao postojanje posebnih okolnosti koje bi opravdale njegovo puštanje prije nego odsluži dvije trećine kazne“, navodi se u odluci.
Krstić je 2004. osuđen na 35 godina zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici. Krajem te godine je upućen na izdržavanje kazne u Englesku ali je tamo bio napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag, a potom upućen u Poljsku da odsluži ostatak kazne.
U ljeto 2013. godine Haški tribunal oslobodio je krivice Krstića optužbi za nepoštivanje suda zbog odbijanja da svjedoči na suđenju nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.
