Subota, 1 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Adnan Bešlić je pojasnio da je kriminalistički vještak za telefonske aparate i telekomunikacije, ali da se ne nalazi na listi stalnih sudskih vještaka. Potvrdio je da je po naredbi Tužilaštva BiH izvršio vještačenje Dautbašićevog mobitela, kao i onog koji pripada Šahman, a potom i Radončićevog.

Sa Radončićevog mobitela je, po zahtjevu tužioca Bože Mihajlovića, pročitao samo poruku koja je primljena 21. decembra prošle godine od kontakta koji je memorisan kao “Iz. novi Bakir” sa sadržajem: “Imenovali smo ambasadoricu u Sloveniji”. Tužilac je pojasnio da je poruku uputio član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Odbrana je reagirala na čitanje ove poruke, uz obrazloženje da Radončić nije mogao imenovati ambasadoricu, već da to može učiniti samo Predsjedništvo BiH.

Ostale poruke koje je vještak, po zahtjevu tužioca, pročitao u sudnici su sa mobitela koji je koristio Dautbašić, a razmjenjivao ih je sa Radončićem, Šahmanovom, Zijadom Hadžijahićem, te nekoliko svjedoka koji su prethodno saslušani, a razmjenjivane su u decembru prošle i januaru ove godine. Tako su pročitane neke od poruka koje su se mogle čuti na ročištu održanog prije ovog.

Pročitane su poruke koja je na Dautbašićev broj stigla sa kontakta “Tajnica Biljana” sa sadržajem: “U 15 sati Žujo”, a potom sa broja koji nije memorisan sa sadržajem: “Azra Sarić”. Dio komunikacije između Dautbašića i Hadžijahića se odnosio oko raspitivanja četvrtoptuženog za produženje volonterskog statusa, kao i dogovor za viđanje.

Dautbašić je poslao poruku osobi koji je memorisana kao “Perica Stanić” u kojoj traži da ga ovaj nazove, ako može. Porukama je Dautbašić od Radončića tražio broj telefona Adise Begić iz ministarstva, te se pominjao zatvor. Tužilac je pojasnio da ovim dokazuje da su se pripremali uticaji na druge svjedoke, pored Sarićeve, na šta je Odbrana prigovorila i reagovala da tužilaštvo širi optužnicu.

“Ovdje se radi o legalnoj stvari, da je Savez za bolju budućnost (SBB) ušao u koaliciju sa Strankom demokratske akcije (SDA), popunjavaju se mjesta. Ovo što tužilac govori je pamfletizam koji odbacujem”, dodao je Radončić.

Odbrana je reagovala na tvrdnju Optužbe da se radi o hijerarhijskom odnosu kada je pročitana poruka: “Razumem”, koju je Dautbašić poslao Radončiću. Jedan od branilaca, Asim Crnalić, rekao je da tužilac pogrešno zaključuje sadržaj, jer se radi o stranačkim porukama, dok je Dautbašićeva braniteljica Tatjana Savić odgovorila da je u pitanju interna šala.

Radončića i ostale optužnica tereti za ometanje rada pravosuđa, te davanje i primanje koristi za trgovinu uticajem. Radončić je, prema optužnici, naredio izvršenje pritiska na svjedokinju Sarić da lažno svjedoči u postupku protiv Nasera Kelmendija na Kosovu, dok su izvršioci bili Šahman i Dautbašić.

Radončić se tereti i da je, u dogovoru s Dautbašićem, nastojao od Hadžijahića, uposlenika američke ambasade u BiH, saznati da li je u vezi s pritiskom na svjedokinju Sarić otvorena istraga i, ako jeste, da pokuša uticati da se zatvori. Zauzvrat je Hadžijahiću, kako navode iz Tužilaštva BiH, obećano imenovanje njegove supruge na mjesto ambasadora u Sloveniji ili nekoj zapadnoevropskoj zemlji.

Prije saslušanja vještaka, predsjedavajuća Sudskog vijeća Hasija Mašović je rekla da je zaprimljen zajednički podnesak Odbrana zbog nezakonitosti dokaza Optužbe, kao i odgovor tužilaštva, ali i da u ovoj fazi sud ne može donijeti odluku o prigovorima, jer ne raspolaže svim činjenicama.

Radončić je izjavio da je nelegalno prisluškivan, i da je nalog za to dao nižerangirani uposlenik Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Nastavak suđenja je planiran za 14. decembar, kada će vještak predstaviti komunikaciju koju su optuženi ostvarivali preko Viber-a.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.