Strukturalni dijalog o pravosuđu: Pet godina usaglašavanja

Učesnici ovih sastanaka pod pokroviteljstvom Evropske unije (EU) kažu da podržavaju Strukturalni dijalog i da aktivno rade na rješenjima kojima će pravosuđe biti unaprijeđeno. Određeni rezultati su ostvareni, ali kompromisi o značajnijim reformama nisu postignuti, posebno kad su u pitanju oblasti koje se tiču nadležnosti.

Iz EU kažu da je ovaj dijalog već postigao određene značajne rezultate – u procesuiranju ratnih zločina, kao i u otvaranju puta za reformu državnog pravosuđa.

“Neka postignuća su povezana sa poboljšanjem profesionalizma i odgovornosti pravosuđa, kao što su reforma pristupnih ispita za karijere u pravosuđu i usvajanje jasnih pravila za članove Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) da bi se spriječio sukob interesa, i borba protiv korupcije u ovom sektoru”, kaže Jamila Milović-Halilović, portparolka Delegacije EU u BiH.

O krupnijim reformskim potezima, kao što je planirano formiranje apelacionog ili višeg suda BiH u okviru Zakona o sudovima, do sada nije postignut konačan dogovor. Osnivanje ovog suda predviđeno je kako bi o žalbama na presude Suda BiH odlučivala posebna institucija, a ne posebno odjeljenje u okviru tog suda.

U Ministarstvu pravde BiH smatraju da je najznačajniji napredak postignut usaglašavanjem o formiranju novog, “dugoočekivanog višeg suda BiH”.

U Ministarstvu pravde Republike Srpske (RS) imaju stav da je potrebno napraviti analizu zbog čega “nikakvi rezultati nisu ostvareni u reformi pravosudnih institucija na nivou BiH”.

Strukturalni dijalog o pravosuđu u BiH otvorio je u junu 2011. tadašnji evropski komesar za proširenje Štefan Füle, istaknuvši da se ukazuje prilika “koja ne smije biti propuštena”.

Ideja je bila da se diskutuje o nizu pitanja koja se tiču pravosuđa – od strukture i nadležnosti, preko metoda rada pravosudnih institucija kako bi se cjelokupni sistem uskladio sa evropskim standardima i propisima.

Nadležnosti Suda BiH

U fokusu učesnika Strukturalnog dijaloga proteklih godina je bilo osnivanje apelacionog suda i definisanje krivične nadležnosti pravosuđa na državnom nivou. Ove reforme predviđene su Nacrtom zakona o sudovima, koji je Ministarstvo pravde BiH pripremilo još 2013.

Međutim, učesnici Strukturalnog dijaloga se do danas nisu usaglasili o svim detaljima zakona, a najviše sporenja izazivaju nadležnosti Suda BiH.

Posljednji sastanak u okviru Strukturalnog dijaloga održan je u julu ove godine. EU je na tom sastanku pozdravila konsolidovani Nacrt zakona o sudovima u BiH i pozitivnim ocijenila približavanje stavova po pitanju krivične nadležnosti. Nacrt zakona je dostavljen Evropskoj komisiji, na procjenu stručnjaku EU.

“Pravna analiza pokazuje da je moguće iznaći održivo rješenje. Sada je na bh. predlagačima, pod političkim vodstvom ministara pravde, da uzmu u obzir analizu stručnjaka EU i finaliziraju Nacrt zakona”, kaže Milović-Halilović.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša takođe smatra da je na osnovu te pravne analize moguće pronaći održivo rješenje.

“U proteklom razdoblju uložili smo značajne napore da se stvari pomjere sa mrtve točke i, od dijametralno suprotnih stavova, došli smo do jednog konsolidiranog Nacrta zakona o sudovima BiH”, kaže Grubeša za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hecegovine (BIRN BiH).

Prema njegovom mišljenju, veoma je značajno da je usaglašeno da takozvane proširene nadležnosti ostanu u okviru Zakona o Sudu BiH.

“U toku je finaliziranje Nacrta zakona i preciziranje kaznenih djela obuhvaćenih ‘proširenom nadležnošću’”, ističe Grubeša.

U Ministarstvu pravde RS-a navode da, “nažalost”, još nije postignuta saglasnost u vezi sa Nacrtom zakona o sudovima. Ističu da se zalažu da Sud BiH bude uspostavlјen sa jasno preciziranom nadležnošću, posebno u krivičnopravnoj oblasti, kao i da se uspostavi princip drugostepenog odlučivanja.

“U poslјednje vrijeme, intenzivno se radilo na Zakonu o sudovima BiH, ali, nažalost, još uvijek nije postignuta saglasnost, posebno po pitanju nadležnosti ovog suda, kao i o nekim drugim pitanjima”, kažu u Ministarvu pravde RS-a.

Sadašnjim zakonskim rješenjima predviđeno je da Sud BiH ima nadležnosti po entitetskim zakonima za krivična djela koja ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet BiH, kao i za djela koja mogu imati štetne posljedice po BiH.

U okviru dijaloga je ponuđeno više prijedloga kojima se nastoje precizirati nadležnosti Suda BiH u vezi sa krivičnim zakonima entiteta i Brčko Distrikta. Iako su ti prijedlozi različiti, zajedničko im je da predviđaju nadležnost u slučajevima kada je šteta nastupila, umjesto dosadašnje mogućnosti štetnih posljedica.

Jačanje vladavine prava

Jedno od ponuđenih rješenja kad su u pitanju nadležnosti apelacionog odnosno višeg suda BiH jeste formiranje tijela zaduženog za odlučivanje o sukobima stvarne nadležnosti među sudovima entiteta i Suda BiH.

Neki smatraju da bi ovo rješenje doprinijelo sveobuhvatnijoj praksi i smanjilo rizik od proizvoljnih odluka.

Iz EU naglašavaju da žele sarađivati sa vlastima u BiH na jačanju pravosuđa. I u Ministarstvu pravde RS-a kažu da podržavaju nastavak Strukturalnog dijaloga i smatraju da se uz pomoć Evropske komisije mogu riješiti klјučni problemi pravosuđa na nivou BiH.

Na sastancima Strukturalnog dijaloga dosta pažnje je posvećivano temama u vezi sa procesuiranjem ratnih zločina i usaglašavanjem pojedinih zakona, kao i usavršavanju rada VSTV-a. Nekoliko puta spominjana je reforma ove institucije.

U septembru prošle godine Strukturalni dijalog je održan i u Bruxellesu na poziv komesara za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesa Hahna.

Iz EU kažu da će novi sastanak Strukturalnog dijaloga biti zakazan nakon što se utvrdi da je bilo napretka u vezi sa Nacrtom zakona o sudovima i drugim pitanjima.

“Putem pododbora za pravosuđe, slobodu i sigurnost će se u međuvremenu razgovarati o brojnim pitanjima iz oblasti vladavine prava, te omogućiti daljnje smjernice i podrška reformama. U narednim mjesecima se očekuje prvi sastanak ovog pododbora”, kaže Milović-Halilović.

Nakon što je Vijeće za opšte poslove EU prošlog mjeseca prihvatilo aplikaciju BiH za članstvo, Evropska komisija treba da dostavi BiH upitnik sa nekoliko hiljada pitanja, kojima je obuhvaćena i oblast vladavine prava.

S obzirom na ovaj predstojeći proces približavanja EU, različita su mišljenja o potrebi nastavka Strukturalnog dijaloga.

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“