Ninković i ostali: Krizni štab bez ingerencija u Grapskoj

Tihomir Gligorić, koji je davanje iskaza započeo na prošlom ročištu, rekao je da su u selu Grapska kod Doboja živjeli muslimani koji su, kako je objasnio svjedok, imali oružje. Nakon što je došlo do blokade putnih pravaca, kako je rekao Gligorić, vojne strukture su tražile od stanovništva Grapske da preda oružje, ali da se uprkos pregovorima, to nije dogodilo.

Objasnio je da su pregovore vodile vojne strukture, a ne članovi Kriznog štaba.

“Koliko ja znam, mještani nisu htjeli da predaju oružje, nakon čega je došlo do vojne akcije koja je trajala par sati. Nakon toga, jedan dio stanovništa Grapske je otišao prema Gračanici, dok je jedan ostao u selu. Kako su oni dalje tretirani i kako je prema njima postupano, ja to ne znam”, objasnio je svjedok Gligorić, nekadašnji član Kriznog štaba.

Na sjednici Kriznog štaba među dnevnim redom, kako je rekao Gligorić, nije bila tema situacija u Grapskoj, a nije postojala ni sjednica koju su inicirale vojne strukture vlasti.

“Ne mogu da se sjetim da li je uopšte razmatrano pitanje civila iz Grapske. Znam da je bilo razgovora oko toga, ali da li je sačinjen izvještaj – to ne mogu da se sjetim”, kazao je Gligorić.

Milan Ninković, Borislav Paravac, Andrija Bjelošević i Milan Savić optuženi su da su od početka maja 1992. do kraja 1993. učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu protiv civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva.

Optuženima su na teret stavljeni napadi vojske, policije i paravojnih formacija, prilikom kojih su civili ubijani i zarobljavani te odvođeni u logore na više lokacija na području Doboja, kao i progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s područja Doboja i Teslića. Paravac je u to vrijeme bio predsjednik, a Ninković član Kriznog štaba općine Doboj, Bjelošević načelnik Centra službi bezbjednosti (CSB) Doboj, dok je Savić bio njegov zamjenik.

Tokom unakrsnog ispitivanja, svjedok Gligorić je pojasnio da je Krizni štab formiran 26. marta 1992. godine, te da su od 11 članova samo četiri bila stranački orijentisana, odnosno iz Srpske demokratske stranke (SDS).

“Veći dio ljudi iz Kriznog štaba nisu bili pripadnici niti jedne političke stranke. Među njima sam bio i ja. Takođe, niko iz vojnih struktura nije bio član Kriznog štaba. To je bila isključivo civilna struktura”, rekao je Gligorić.

Dodao je da je Krizni štab prestao sa radom 23. jula 1992. godine, kada se formiralo Ratno predsjedništvo čiji član nije bio prvooptuženi Ninković.

U nastavku unakrsnog ispitivanja svjedok je, odgovarajući na pitanja prvooptuženog, kazao da su sve odluke Kriznog štaba bile javne i objavljene u Službenom glasniku.

“Tvrdim da mi nije poznato ni za kakve tajne odluke koje je donosio Krizni štab. Ako ih je bilo, onda je to na ovom Sudu da ih prezentira i dokaže”, napomenuo je Gligorić.

Nastavak ročišta zakazan je za 13. decembar, kada će Odbrane nastaviti sa unakrsnim ispitivanjem svjedoka.