Ako je u Sudu BiH prvostepena presuda oslobađajuća a drugostepena osuđujuća, postoji mogućnost ulaganja žalbe Trećestepenom vijeću, koje donosi konačnu odluku, ali ne postoji mogućnost novog suđenja.
Advokat Miodrag Stojanović smatra da je mogućnost ulaganja žalbe Trećestepenom vijeću korektno rješenje, koje može prouzrokovati “teatar apsurda”.
“Kao branioce u takvim predmetima, to nas dovodi u situaciju da razmišljamo šta se može desiti ako Trećestepeno vijeće ponovno zauzme drugačiji stav nego Apelaciono u ocjeni istih materijalnih i subjektivnih dokaza”, kaže Stojanović.
Prema njegovim riječima, dijametralno različite presude kod istih činjenica mogu izazvati pravnu nesigurnost, odnosno i nemogućnost da znamo ili procijenimo realno šta savjetovati stranci.
Advokat Fahrija Karkin smatra da različitost u ocjenama dokaza ne znači pravnu nesigurnost jer je, u najmanju ruku, i Krivični zakon zbog toga predvidio mogućnost drugostepenog postupka.
“Kada se predviđa i treći stepen, to je opet u zaštitu optužnog koji je oslobođen pa onda osuđen i ima pravo žalbe. Smatram da to nije pravna nesigurnost, nego slobodna ocjena suda o određenom dokazu”, kaže Karkin.
Prema Karkinu, različite sudije drugačije vide dokaze, a što im je dozvoljeno i jedino ispravno.
U predmetima ratnih zločina pred Trećestepenim vijećem donijeto je šest presuda nakon što su uložene žalbe na prethodno osuđujuće presude, odnosno prvostepeno oslobađajuće.
Branilac Senad Dupovac najavljuje ulaganje žalbe Trećestepenom vijeću na presudu Jasminu Čolomanu, koji je prvo oslobođen optužbe za ratni zločin počinjen u Vitezu a potom osuđen na tri godine zatvora.
“Bio sam jako zabrinut kad smo iščekivali prvostepenu presudu, da li će biti oslobađajuća ili osuđujuća, jer se nikad ne zna kako će sud cijeniti dokaze. Međutim, kada je bila drugostepena, ja sam bio ležeran, opušten, u smislu da će potvrditi oslobađajuću jer ništa novo nije rečeno da je teretilo optuženog”, kaže Dupovac.
On smatra da Sud BiH treba ujednačiti praksu, pojašnjavajući da su na osnovu istih dokaza donesene dvije različite presude jer je tokom drugostepenog postupka saslušan jedan svjedok koji nije teretio optuženog.
Branilac Borislav Pisarević kaže da će se također žaliti Trećestepenom vijeću jer je njegov branjenik Ilija Jurić prvo oslobođen pa onda osuđen na šest godina zatvora za zločin u Odžaku.
Drugostepena presuda, kako pojašnjava Pisarević, donesena je na osnovu istih dokaza, s tim da je optuženi još svjedočio u svoju korist.
U Sudu BiH nisu htjeli komentirati dijametralno različite presude sudskih vijeća.
Pravni ekspert Vehid Šehić smatra da takve presude mogu predstavljati problem percepcije javnosti.
“Sigurno da predstavlja problem zato što se na osnovu istih činjenica donesu dvije dijametralno suprotne odluke, jer onda neko nije na pravi način procijenio”, kaže Šehić.
Prema Šehiću, stvara se nesigurnost kod osumnjičenih osoba, ali i kod oštećenih, što je posebno izraženo kod predmeta ratnih zločina.
Rješenje Šehić vidi u osnivanju Vrhovnog suda, koji će kroz opće sjednice ujednačiti sudsku praksu kako ne bismo imali nejednakopravni položaj građana.
