Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Svjedok Fuad Čibukčić je kazao da je sa porodicom otputovao u Dubrovnik na doček Nove godine, te da je Džuvu, zajedno sa ženskom osobom, sreo na šetnici.

“Iznosio sam kolica iz automobila i primjetio da Džuvo prilazi sa ženskom osobom. Prepoznao sam da se radi o Sarić. Džuvo ju je maknuo u stranu, što mi je bilo čudno. Ostala je nekih sedam do deset metara iza, dok je on došao da se pozdravi”, ispričao je Čibukčić.

Prema optužnici, na Azru Sarić je izvršen pritisak kako ne bi svjedočila u drugom predmetu.

Odgovarajući na pitanja tužioca Bože Mihajlovića, svjedok Čibukčić je rekao da je nakon razgovora, poslao poruku i pozvao Fahrudina Radončića, te ga obavijestio da je “sreo Džuvu sa tom i tom osobom”, kao i da se radilo o običnom ćaskanju između njega i optuženog.

“Moja punica ih je bezuspješno pokušala snimiti, Džuvu i osobu koja je bila s njim. Ja sam vozio, a punicu sam zadužio da fotografiše. To sam uradio jer je Radončić u tom trenutku rekao da, ako to bude potrebno, da ćemo nas četvoro biti svjedoci tog susreta”, kazao je svjedok.

On je dodao da od njega niko nije tražio da ikome javlja koga je s kim sreo.

Suprotno tvrdnjama Čibukćića, Almir Džuvo je na suđenju potvrdio da je bio u Dubrovniku i da se sreo i pozdravio sa Čibukčićem, ali je izjavio da sa njim tada u društvu nije bila Sarić, koju poznaje odranije, već druga ženska osoba.

“Kada sam se vratio iz šetnje, pozvala me Indira Ćatić, sa kojom se odlično poznajem. Bila je standardna priča: ‘Gdje si, šta ima?’ Rekla mi je da me neko vidio da sam sa Azrom. Odgovorio sam joj da nisam i pitao je odakle joj to”, istakao je Džuvo.

On je potvrdio da se tada čuo i sa Dianom Kajmaković, koju poznaje od svoje desete godine. Vodili su “uobičajeni razgovor” i rekao joj je da će biti u Dubrovniku.

Odbrana je prigovorila na ovaj način ispitivanja zbog irelevantnosti, uz obrazloženje da se prvi put u sudnici pominje ime Kajmakovićeve. Tužilac Mihajlović je odgovorio da će se relevantnost tih navoda moći cijeniti kada se budu slušali razgovori koji su pribavljeni posebnim istražnim radnjama. Odbrana je istakla da pod tim radnjama nisu bili ni Kajmaković ni Džuvo.

Radončića optužnica tereti s Bakirom Dautbašićem, Bilsenom Šahman i Zijadom Hadžijahićem za ometanje rada pravosuđa, te davanje i primanje koristi za trgovinu uticajem. Prema optužnici, Radončić je naredio izvršenje pritiska na svjedokinju Azru Sarić da lažno svjedoči u postupku protiv Nasera Kelmendija na Kosovu, dok su izvršioci bili Šahman i Dautbašić.

Predsjedavajuća Sudskog vijeća, Hasija Mašović, obavijestila je stranke da je zaprimljen prijedlog za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva koji je podnijela Azra Sarić. Ona traži isplatu od 13.500 konvertibilnih maraka (KM) na ime pretrpljenog straha i umanjenja opće životne aktivnosti.

U prijedlogu, kako je pročitala sutkinja Mašović, stoji da su je Radončić, Dautbašić i Šahman zajedničkim djelovanjem pokušavali navesti na davanje lažnog iskaza, da joj je prijećeno smrću, te su priloženi nalazi specijaliste.

Odbrana će se o ovom prijedlogu izjasniti do kraja postupka, dok je Radončić naglasio da “gospođi Azri” niko nije prijetio smrću.

“Izvjesni Džibrić joj je predočio zapisnik u kojom je navedeno da joj se prijeti smrću. Taj Džibrić je poslije rekao da se samo šalio i da je pokušao da se udvara”, kazao je Radončić.

Nastavak suđenja planiran je za 12. oktobar.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.